XV. gimnazija, Jordanovac 8. Zagreb

Bože moj, Bože moj, zašto me nisi ostavio? / Josip Pardon

Bože moj, Bože moj, zašto me nisi ostavio?

Friedrich Nietszche jedan je od najintrigantnijih filozofa u povijesti. Suprotstavlja se tadašnjem svijetu u kojem vidi same nelogičnosti. Smatrao je da je ljudski duh procvjetao u doba grčke tragedije, no onda je počeo gubiti puninu, ponajviše zahvaljujući Sokratu nakon kojeg dionizijski princip biva podređen apolonskom, zbog čega duh gubi ravnotežu. Nietszche stoga predlaže prevrednovanje svih vrijednosti, a lijek vidi upravo u umjetnosti. Iako je rođen u kršćanskoj obitelji, nesretne životne okolnosti uništile su mu nadu u Božje postojanje. Poznata rečenica „Bog je mrtav“ upravo je jedna od Nietzscheovih temeljnih životnih tvrdnji. On naime smatra da ljudi, opijeni nadom u nadzemaljsko, ne mogu postići ovozemaljski maksimum odnosno dok Bog postoji, ne može postojati nadčovjek. Je li to točno? Zašto ne bi bilo upravo suprotno? Vjera u Boga za sobom povlači traženje uzora u savršenosti (Bogu) te zbog toga potiče čovjeka da postane savršen. Drugim riječima, Bog  (savršenost) omogućuje čovjeku (nesavršenost) da postane savršen. Kada bi Bog bio potpuno izbačen iz našega svijeta, što Nietzsche zagovara, čovjek ne bi imao u što gledati kao uzor. Nesavršenost ne bi imala ćemu težiti jer bi ona sama po sebi postala savršenost. Nestala bi potreba za napretkom, a time i sam napredak. Zamislimo se da smo sami u nekoj sobi. Realno gledano, mi smo u toj sobi i najbolji plivač, i najbolji kuhar, i najbolji matematičar… Najbolji smo u svemu, odnosno savršeni smo. Činjenica da zapravo nismo dobri u nečemu ne utječe na našu savršenost. Npr. makar znali kuhati samo hrenovke, mi smo i dalje najbolji i najsavršeniji kuhar u sobi. Ubijanje Boga stoga ne omogućuje nastanak nadčovjeka, već upravo suprotno. Bog kao takav onemogućuje nastanak nadčovjeka jedino u terminološkom smislu. Nadčovjek u sustavu u kojem postoji Bog zapravo nikada neće biti nadčovjek jer će uvijek postojati nešto savršenije od njega što će ga izvana određivati, ali će ipak biti daleko „nadčovječniji“ odnosno savršeniji od čovjeka koji sebe smatra nadčovjekom u sustavu bez Boga. Jednostavnije rečeno, nepostojanje Boga samo teorijski omogućuje nastanak nadčovjeka, ali ne i praktično. Još jedna nelogičnost koja se pojavljuje u Nietszcheovom razmišljanju jest sama činjenica da mu je osim Freuda i njegove teorije o podsvijesti kao gospodaru uma, uzor bila i Darwinova teorija evolucije odnosno borbe za opstanak. Bića napreduju i razvijaju se u „jače“ oblike jer su stalno u međusobnoj konkurenciji i zbog toga nastoje biti savršenija od drugih. Kada bi živjela sama, za time ne bi bilo potrebe, pa tako ne bi ni napredovala. Analogno tomu, ni čovjek ne može postajati „nadčovječniji“ u sustavu bez Boga.

Josip Pardon, 4.g

25.03.2019.

0

Comments are closed.

Loading...
XV. gimnazija