Orao

ddmitrovic

2 stu, 2017 / 2351 Views

Orao je bila obitelj 8-bitnih kućnih mikro računala koje je proizvodila hrvatska tvrtka PEL Varaždin, dok je marketing i prodaju vršila hrvatska tvrtka Velebit Informatika.

SPECIFIKACIJE UREĐAJA:

mikroprocesor: MOS Technology 6502
takt: 1 MHz

memorija: 16Kb RAM (proširivo do 32Kb dodavanjem memorijskih kola u prazna podnožja na matičnoj ploči), 16Kb ROM
zaslon: cjelovito grafički stroj, a tekst mod je emuliran u firmware-u.

bitmapna grafika u 256 x 256 točaka (monokromna)
tekst 32 x 32 (emuliran)

zvuk: 1 kanal 5 oktava, kroz ugrađeni zvučnik

tipkovnica: QWERTZ – ukupno 61 tipka (od kojih su 4 funkcijske tipke + 4 tipke za smjer)
programski jezici: ugrađeni Orao Basic v 1.2, Monitor te Assembler i Disassembler za 6502
ulazno/izlazni međusklopovi: kasetofon DIN-5, izlaz za televiziju, kompozitni izlaz, tipka za RESET, RS-232 DIN-5, rubni izlaz za proširenje
dimenzije: 420 x 230 x 70 mm
napajanje: 9V – 5V stabilizirano, 600mA

brzina prijenosa na kasetofonu: od 300 do 9600 bauda

Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan, koji je prije ovog računala konstruirao osnovnu matičnu ploču za Galeb, radnog imena YU101. Orao je trebao biti biti jednostavniji, bolji i jeftiniji od Galeba. Kocijan je jednom prilikom izjavio kako je Orao bio grafička mašina na kojoj se sve radilo u grafici. Galeb je bio nadahnut računalima Compukit UK101, Ohio Scientific Superboard i Ohio Scientific Superboard II koja su se pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD-u 1979. i koja su bila jeftinija nego Apple II, Commodore PET ili TRS-80. Zato je i ime bilo izabrano YU101, kao pandan UK101. Potaknut izazovom od Ante Lauca, Miroslav Kocijan je počeo razvijati računalo koje je trebalo biti naprednije od Galeba s manje komponenti, jednostavnije za proizvodnju, boljim grafičkim performansama te prihvatljivom cijenom. Radni naziv novoj projekta bio je YU102.

Cijena Orla MR102 bila je bila zamišljena oko 55.000 dinara, no cijena je porasla na 80.000 dinara prilikom izlaska na tržište. Na jugoslavenskom tržištu postojalo je nekoliko kućnih računala domaće proizvodnje krajem 1984. i početkom 1985.: srpsko računalo Galaksija koje je bilo dostupno u kit verziji; kupac je trebao sam zalemiti sve komponente i napraviti svoje kućište, Ei-Niš PeCOM 32 (Srbija), Iskra Partner (Slovenija), Gorenje Dialog (Slovenija). Krajem 1984. na tržištu počeli su se izdavati prvi računalni časopisi: Moj mikro (Slovenija), Računari u vašoj kući (Srbija, prvi broj je sadržavao planove za Galaksiju), te Mr Revija za mala računala (Hrvatska). Inače prvo jugoslavensko kućno računalo bio je Ivel Ultra, a njegovim stopama je slijedio Galeb, koji se proizveo samo u 250 primjeraka, kao prethodnica serijske proizvodnje Orla koja je započela krajem ljeta 1984. godine.

Orao se najviše koristio kao računalo u osnovnim školama između 1985. i 1991. godine. Također je bio korišten u mnogim amaterskim radio klubovima diljem Hrvatske. U kućnoj upotrebi nije bio toliko rasprostranjen zbog nedostatka programske podrške.

Računalo je također bilo korišteno za igranje nekih računalnih igrica, kao što su: Boulder Dash, Jumping Jack, Labirint, Pac-Man, Pomorska Bitka, Space Invaders, Ukleti Dvorac, Zid itd.

IZVORI:

Napisao: Andrej Nikšić (2019.)

Orao

Ptica ili nešto drugo?

To računalo nije okruglo

8000-bita ima

no nije od lima

Može li letjeti?

ili samo računati…

malih je dimenzija

ali dobrih recenzija;

Posljednja je verzija Orao 103,