XV. gimnazija, Jordanovac 8. Zagreb

Laboratorij sreće tema 3

LABORATORIJ SREĆE – TEME IZ POZITIVNE PSIHOLOGIJE
Tema treća – Kako ostvariti svoje želje bez duha iz čarobne svjetiljke?

Autor: Valentin Lapaine, prof. (vlapaine@mioc.hr)

„Zašto ne rješavaš zadatak?“ upitao sam jednom prilikom učenika koji je kroz prozor promatrao što se događa na ulici. Ispalio je kao iz topa: „Ma nisam ni pokušao, nisam dovoljno pametan.“ Kako bih mu pomogao, rekao sam mu sljedeće: „Znaš što, možda si u pravu. Možda zbilja nisi sposoban svladati taj zadatak…no, to možeš saznati na samo jedan način – tako da se potrudiš riješiti ga!“ U prvi se mah zamislio, da bi se nekoliko trenutaka kasnije bacio na zadatak. Nije išlo glatko. Nekoliko ga je puta pročitao i pitao za značenje jednog pojma. Prva dva rješenja do kojih je došao nisu bila točna, ali treće jest. Bilo mu je drago što se ispostavilo da je u početku bio u krivu! Nekoliko sam puta s učenicima vodio slične razgovore i u pravilu bi uspjeli doći do cilja koji im se prvotno doimao nedostižnim.

O povezanosti naših uvjerenja i kvalitete našega života već je bilo riječi u prijašnjim izdanjima „Laboratorija sreće“. Uvjerenja koja imamo o vlastitim sposobnostima također igraju veliku ulogu. Psihologinja Carol Dweck, autorica poznate knjige „Mentalni sklop: nova psihologija uspjeha“, u svojim je istraživanjima utvrdila da neki učenici smatraju da su razine njihovih sposobnosti, poput inteligencije, urođene i nepromjenjive. Takvi su učenici također skloni izbjegavati izazove i uče ponajviše kako bi dobili visoku ocjenu. U slučaju neuspjeha gube motivaciju jer svaljuju krivnju na vlastitu nesposobnost ili druge čimbenike na koje ne mogu utjecati, npr. na težinu ispita ili na sreću. Prilagođenije je razmišljati da trudom i ustrajnošću možemo razviti svoje sposobnosti te postići uspjeh u većini situacija (u nekim situacijama čak ni uz velik trud nećemo uspjeti i to bi bilo dobro prihvatiti kao sastavni dio života). Ako razmišljamo na takav način, tada ćemo za eventualni neuspjeh preuzeti odgovornost i priznati samima sebi da se u datoj situaciji nismo bili dovoljno potrudili ili da smo bili primijenili pogrešan pristup! Kad doživimo neuspjeh, to će nam pomoći pri budućem postavljanju sličnih ciljeva i planiranju aktivnosti kojima ćemo ih nastojati ostvariti. Slijede opisi još nekih tehnika koje možete primijeniti pri postavljanju ciljeva i nošenju s eventualnim neuspjehom:

  • Napišite neke svoje ciljeve koji vam se čine preteškima u sljedećem obliku: „Ne mogu…“ ili „Nisam sposoban/sposobna…“. Zatim ih promijenite u sljedeći oblik: „Ne želim…“ ili „Nisam spreman/spremna uložiti napor u…“. Način na koji razmišljamo o svojim ciljevima u velikoj mjeri utječe na naše ponašanje.
  • Oblikujte svaki svoj cilj tako da bude vrlo određen (a ne općenit i nejasan), mjerljiv (tako da možete pratiti približavate li se njegovom ostvarenju), ostvariv (ne pretežak) te odredite vremenski rok do kojega ga namjeravate ostvariti.
  • Predvidite teškoće i prepreke koje bi vam se mogle naći na putu i razmislite kako ćete ih svladati.
  • Nema smisla razbijati glavu razmišljajući jeste li izradili idealan plan i hoćete li uspjeti u potpunosti ostvariti svoj cilj – savršenstvo NE postoji! Najvažnije je da svoj plan počnete provoditi u djelo. U suprotnom ćete jako brinuti, izgubiti mnogo vremena i na kraju rezultat najvjerojatnije neće biti tako dobar kao što bi bio da ste prije bili počeli ostvarivati svoj plan.
  • Neke ciljeve nećete uspjeti ostvariti i tada ćete možda biti skloni kritizirati se i zamjerati si. Umjesto toga, zapitajte se kako biste se odnosili prema prijatelju da se taj neuspjeh dogodio njemu. Vjerojatno biste ga nastojali utješiti, stoga se nastojte na takav način postaviti i prema sebi – budite blagi prema sebi.

 

25

Comments are closed.

Loading...
XV. gimnazija