{"id":9904,"date":"2017-11-02T09:07:50","date_gmt":"2017-11-02T08:07:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=9904"},"modified":"2020-05-19T17:05:27","modified_gmt":"2020-05-19T15:05:27","slug":"sinclair-zx80","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=9904","title":{"rendered":"Sinclair ZX80"},"content":{"rendered":"

Sinclair ZX80 je osobno ra\u010dunalo iz 1980<\/span>.<\/span>, <\/span>uz ZX81 prehodnik legendarnog Spectruma. <\/span>Tvorac ra\u010dunala je\u202fsir Clive Sincla<\/span>i<\/span>r, koji je ba\u0161 zbog u<\/span>spjeh<\/span>a ZX serije bio nagra\u0111en <\/span>plemi\u0107kom titulom.<\/span> Sinclair je inspiraciju za ZX80 dobio gledaju\u0107i svog sina kako u\u017eiva koriste\u0107i svoj Tandy TRS-80, ali je smatrao kako je mnogima cijena od skoro 500<\/span>\u00a3<\/span> previsoka. <\/span>Glavna misao Clivea Sinclaira bila je napraviti \u0161to jeftinije, a ipak jo\u0161 uvijek dovoljno dobro ra\u010dunalo koje bi moglo slu\u017eiti za razli\u010dite namjene \u2013 od igranja do pisanja i crtanja.<\/span> ZX80 je t<\/span>e\u017eio samo 300 g, a dimenzije su mu bile <\/span>174 x 216 x 36 mm<\/span>.<\/span>\u202f<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

ZX80 bio je \u010dudesan stroj za ta pionirska vremena: imao je 1 KB RAM-a i 4 KB ROM-a u koji je bio upisan BASIC. Najbolje od svega bila je njegova je cijena koja je u po\u010detku <\/span>iznosila<\/span> manje od 200 USD, a kasnije ispod 100 USD i koja je pribli\u017eila kompjutore masama te u neku ruku potaknula informati\u010dki bum. Ime je dobio po procesoru Z80 koji je u njega bio ugra\u0111en, a ZX je odabrano<\/span> “<\/span>because<\/span> the<\/span> letters<\/span> sounded<\/span> cool <\/span>and<\/span> futuristic<\/span>“<\/span>. <\/span>Mogao se kupiti u kitu (kupac je morao sam sastaviti komponente) ili ve\u0107 sastavljen. Radni takt procesora iznosio je 3.25 MHz<\/span>.<\/span> Mogao se spojiti sa <\/span>Sinclairovim<\/span> termalnim printerom<\/span>.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Nedostaci su mu bili to \u0161to nije imao niti zvuk niti boje, a imao je i vrlo ograni\u010denu memoriju. Ugra\u0111eni BASIC mogao je ra\u010dunati samo s cijelim brojevima. ZX80 vrlo je sporo izvr\u0161avao programe. Nije imao video \u010dipova, a CPU je obavljao sav posao. Imao je membransku tipkovnicu plave boje, plasti\u010dnu ravnu povr\u0161inu koja se te\u0161ko koristila i brzo se tro\u0161ila.<\/span> Jedini na\u010din u\u010ditavanja programa bio je vanjski kazetni ure\u0111aj, tipi\u010dan za to vrijeme. <\/span>Koristio je minimalan hardware i malo softwarea da stvori video signal. Kao rezultat, mogao je prikazati sliku samo kad nije radio ni\u0161ta, odnosno, kad je \u010dekao da se pritisne <\/span>tipka.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Prodano je oko 50<\/span> 000 primjeraka ZX80<\/span> prije nego \u0161to je, godinu kasnije, iza\u0161la pobolj\u0161ana verzija ZX81<\/span>, no mnogo ih nije uspjelo pre\u017eivjeti te su sada tra\u017eena roba me\u0111u kolekcionarima.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

https:\/\/history-computer.com\/ModernComputer\/Personal\/Sinclair.html<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\n

http:\/\/oldcomputers.net\/zx80.html<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\n

http:\/\/www.retroisle.com\/sinclair\/zx80\/general.php<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\n

http:\/\/www.zbrdazdola.com\/infobible\/infobible\/razvoj_racunala_kroz_povijest.htm<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\n

https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/ZX_80<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span>Napisao: Martin Si\u0107 (2019.)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"