\u0160to li se to doga\u0111alo u na\u0161oj kinodvorani 6. 5. 2026.? Naizgled obi\u010dan dan i obi\u010dna tema o jednom malom dalmatinskom mjestu, ali sat Hrvatskog jezika tog dana bio je sve samo ne obi\u010dan!<\/p>\n\n\n\n
Tog dana posjetili su nas dr. sc. Domagoj Vidovi\u0107, onomasti\u010dar s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Antonija Pri\u0161li\u0107, pro\u010delnica Jedinstvenog upravnog odjela Op\u0107ine Janjina i licencirana turisti\u010dka vodi\u010dica za Dubrova\u010dko-neretvansku \u017eupaniju. Domagoj Vidovi\u0107 prou\u010dava toponimiju poluotoka Pelje\u0161ca, a Antonija je terenska suradnica na tim istra\u017eivanjima. Do sada je istra\u017eena toponimije naselja \u017duljane, Dubrave, Janjine, Popove Luke, Dra\u010da, Sresera, Osobjave, Oskoru\u0161nog, Brijeste, Dan\u010danja i \u010cesvinice, a u pripremi su istra\u017eivanja isto\u010dnog dijela poluotoka Pelje\u0161ca.<\/p>\n\n\n\n
Razlog je njihova dolaska pelje\u0161ko mjesto Janjina i njezine jezi\u010dne specifi\u010dnosti. Antonijin dio predavanja odnosio se na predstavljanje Janjine, polo\u017eaja, povijesti i specifi\u010dnosti u autohtonom na\u010dinu govora. Antonija se ovom prilikom kao prava storytelling vodi\u010dica odjenula u gra\u0111ansku no\u0161nju koja ozna\u010dava vrijeme Art Nouveau, to\u010dnije kao u vrijeme La Belle Epoque, \u0161to je bilo vrijeme kada je Janjina bila ekonomski i demografski najrazvijenija i time potvrdila onu starinsku izreku da jedna slika govori vi\u0161e od tisu\u0107u rije\u010di. Domagoj je potom istaknuo posebnosti govora izla\u017eu\u0107i o onomastici imena, prezimena te vrijednostima njezina istra\u017eivanja. Oboje su nam dali primjer, Antonija kao Pelje\u0161ka i Domagaj kao Neretvanin, kako se Pelje\u0161\u010dani i Neretvani, koje dijeli Malo more i Neretvanski kanal, me\u0111usobno \u010daste: Pelje\u0161\u010dani kopno (neretvansku stranu) nazivaju Vla\u0161ka banda, dok Neretvani Pelje\u0161ac zovu (V)Raguz(\u017e)eji (I vragu bi uzeli) odnosno Raguzeji (Dubrova\u010dani). Neumljani Pelje\u0161\u010dane pak nazivaju Latinima. Naselje Janjina nalazi se na samome razme\u0111u \u0161tokav\u0161tine i \u010dakav\u0161tine (specifi\u010dni su naglasci na drugom slogu, duljenje rije\u010di, nerazlikovanje \u010d i \u0107, ije i je). Tako na\u0161a Antonija pije lipo bilo mliko, ali obla\u010di bje\u010dve, a intraje ‘jude u De\u017e’lovi\u0107ima, dok se u prvom isto\u010dnom naselju pije lijepo bijelo mlijeko i obla\u010de bje\u010dve, a u prvom zapadnom naselju, Trsteniku, pije lipo bilo mliko i obla\u010du bi\u010dve. Jedan je od starinskih govornih primjera: U Brijesti sjekira sje\u010de, u Sriseru sikira sje\u010de, a u Osobjavi sikira si\u010de. Svakako treba napomenuti da izme\u0111u ovih triju naselja nema ni 15 kilometara zra\u010dne udaljenosti i sva su tri okrenuta prema kopnu, \u0161to upu\u0107uje na migracije stanovni\u0161tva koje je sa sobom donosilo i svoj govor.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to smo nau\u010dili? Pelje\u0161ac je poluotok, Janjina je smje\u0161tena na sredi\u0161njem dijelu poluotoka, povijest Janjine oblikovali su \u017eivot i obi\u010daji Dubrova\u010dke Republike i njezino je ukidanje zna\u010dilo janjinski uzlet u pomorskom i trgova\u010dkom smislu, pa je Janjina pretvorena u pelje\u0161ko administrativno, ekonomsko i dru\u0161tveno sredi\u0161te, \u010dime je zaslu\u017eeno dobila nadimak Mali Pariz. Iz Janjine su i neke povijesne osobe poput don Ivana Prodana, dr. Nikole Zvonimira Bjelovu\u010di\u0107a i pjesnika Iva Lendi\u0107a. Osim toga, u Janjini je slu\u017ebovao punih 28 godina duhovnik, skladatelj i mecena don Kosto Selak, a iz starih je fotografija vidljivo da su svi uredno odijevani u odijela s prikladnim bijelim ko\u0161uljama te fine haljine i nakit po najnovijoj modi, pa se \u010dovjek, nakon \u0161to pogleda stare fotografije Janjine na Facebooku, zapita kako smo od toga do\u0161li do rasparanih hla\u010da na po’ koplja i majica s natpisom: \u201eI drink and I know things\u201c. Doznali smo i odgovor na jedno \u010desto kviz pitanje \u2013 odakle je Ivan (Juan) Bjelovu\u010di\u0107, avijati\u010dar koji je prvi preletio Alpe i utemeljio peruansku avijaciju. Saznali smo da se na Pelje\u0161cu su\u0161i riblja ikra cipola bata\u0161a koja predstavlja svojevrstan specijalitet te da je taj obi\u010daj donesen s Sredozemlja jer se butarga na ovakav na\u010din priprema na jugu Italije i Gr\u010dke. Taj proces datira iz vremena Feni\u010dana, a njegov je preduvjet doma\u0107a sol. A \u0161to Neretvani (Domagojevi sugra\u0111ani) rade s butargom? Pr\u017ee je na ulju ili jednostavno odbace. Saznali smo da se od vremena Republike u Janjini jedu razne slastice: pandi\u0161panj, rozata, bru\u0161tulani mindeli, snig, mantala, kontonjata te pije pjenu\u0161ac iz vlastite konobe. Tehnika proizvodnje pjenu\u0161ca preuzeta je od Francuza za vrijeme Napoleonove okupacije.<\/p>\n\n\n\n
Bilo je vrlo zanimljivo iskustvo, prepuno novih informacija \u2013 kao da se radi o potpuno nepoznatim krajevima, a ne o prelijepom ju\u017enom dijelu na\u0161e domovine poznatom po uzgoju vinove loze plavac mali i proizvodnji vina. Ipak je Austro-Ugarska Monarhija svrstala Dalmaciju pod kategoriju egzoti\u010dnih krajeva.<\/p>\n\n\n\n
Zahvaljujemo profesorici Franki Kra\u0161evac i ravnatelju na\u0161e \u0161kole Nikoli Dmitrovi\u0107u \u0161to su omogu\u0107ili realizaciju ove ideje i radujemo se nekoj novoj prilici za suradnju!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u0160to li se to doga\u0111alo u na\u0161oj kinodvorani 6. 5. 2026.? Naizgled obi\u010dan dan i obi\u010dna tema o jednom malom dalmatinskom mjestu, ali sat Hrvatskog jezika tog dana bio je sve samo ne obi\u010dan! Tog dana posjetili su nas dr. sc. Domagoj Vidovi\u0107, onomasti\u010dar s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Antonija Pri\u0161li\u0107, pro\u010delnica […]<\/p>\n","protected":false},"author":49,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[68],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35580"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/49"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35580"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35580\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35582,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35580\/revisions\/35582"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}