<\/div>
<\/div>
<\/div>
<\/div>![\"\"](\"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IMG_20260417_0916002-1024x768-640x480.jpg\" "\\"IMG_20260417_091600~2\\"")
<\/a><\/div><\/div>
![\"\"](\"http:\/\/www.mioc.hr\/wp\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IMG_20260417_0916002-scaled.jpg\" "\\"IMG_20260417_091600~2\\"")
<\/a><\/div><\/div>Na\u0161a \u0161kola ve\u0107 niz godina kroz razne Erasmus+ projekte sura\u0111uje s gimnazijom Justus-von Liebig iz Neus\u00e4\u03b2a kraj Augsburga. Kroz zajedni\u010dki rad na projektima razvila su se mnoga prijateljstva, kako me\u0111u profesorima tako i me\u0111u u\u010denicima.<\/p>\n\n\n\n
Jedan vid me\u0111ukulturalne suradnje je i takozvani \u201ejob shadowing\u201c. U\u010ditelji i profesori hospitiraju odnosno \u201egostuju\u201c na nastavi svojih kolega, naj\u010de\u0161\u0107e istih ili srodnih predmeta. Kroz neposredno opa\u017eanje nastave, ovaj put iz pozicije promatra\u010da, te razmjenu iskustava s kolegama, javljaju se nove ideje u scenarijima podu\u010davanja.<\/p>\n\n\n\n
Tako su i profesorice na\u0161a \u0161kole, Bernarda Mlinari\u0107, nastavnica fizike, Marija Bili\u0107, nastavnica hrvatskog jezika i Sandra Markota Sever, nastavnica njema\u010dkog jezika i sociologije, od 13. do 17. travnja ove godine imale \u201egostuju\u0107i nastup\u201c u gimnaziji \u201eJustus-von-Liebig\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d je o velikoj \u0161koli koja je nedavno pro\u0161la kompletnu obnovu, a u neposrednoj blizini se nalazi i \u201erealka\u201c (Realschule) \u2013 posebni tip \u0161kole koji hrvatski obrazovni sustav ne poznaje, a smje\u0161ten je otprilike u sredini izme\u0111u strukovnih \u0161kola i gimnazija.<\/p>\n\n\n\n
Blizu je i \u201eBerufsschule\u201c koja kroz dualni sustav obrazuje u\u010denike za neka zanimanja u ekonomiji i administraciji kao i za neke takozvane \u201ezelene\u201c profesije u kojima je priroda radno okru\u017eenje, poput primjerice vrtlara i cvje\u0107ara.<\/p>\n\n\n\n
Tako trolist \u0161kola te na stotine u\u010denika dominira malim mjestom Neus\u00e4\u03b2om koje gravitira Augsburgu.<\/p>\n\n\n\n
Augsburg je grad u ju\u017enoj Njema\u010dkoj koji je otprilike 60 km zapadno udaljen od bavarske prijestolnice M\u00fcnchena. Ime grada potje\u010de od nekada\u0161njeg rimskog naselja nazvanog po tada\u0161njem rimskom caru Augustu Oktavijanu. Mnogi njema\u010dki gradovi u svom imenu nose oznaku \u201eburg\u201c, rije\u010d za utvrdu, dvorac ili grad, primjerice Hamburg, Freiburg, Ludwigsburg, Regensburg, Magdeburg, W\u00fcrzburg i mnogi drugi. Grad broji otprilike 360 000 stanovnika i krase ga mnogobrojne crkve, pala\u010de, trgovi te rasko\u0161ne ku\u0107e nekada\u0161njih bankarskih obitelji, a premre\u017een je mnogobrojnim kanalima koji su rukavci rijeka Lech, Wertach i Singold.<\/p>\n\n\n\n
Gimnazija \u201eJustus-von-Liebig\u201c ima dva smjera: prirodoslovno-tehnolo\u0161ki i jezi\u010dni. Engleski i latinski jezik u\u010de se ve\u0107 od ni\u017eih razreda dok je od 11. razreda mogu\u0107e u\u010diti i \u0161panjolski, ruski ili turski jezik, kao drugi ili tre\u0107i strani jezik. \u0160kola ima polivalentnu sportsku dvoranu kao i veliku menzu. Postoji takozvani \u201eistra\u017eiva\u010dki\u201c razred u kojem je te\u017ei\u0161te stavljeno na razli\u010dite projekte kao i \u201ezborski\u201c razred s dodatnih satom glazbene kulture i fokusom na zajedni\u010dko pjevanje. \u0160kola ve\u0107 godinama sudjeluje na raznim me\u0111unarodnim projektima. Gimnazija je ime dobila po Justusu von Liebigu, poznatom njema\u010dkom kemi\u010daru koji je izumio prvo umjetno gnojivo te, mali \u201efun fact\u201c, tako\u0111er patentirao ekstrakt mesa, bolje re\u010deno popularnu \u201ekocku za juhu\u201c. I dan danas postoji brend juha \u201eLiebig\u201c. \u017duta instalacija, simboli\u010dnog imena \u201eMolekula \u017eivota\u201c postavljena ispred gimnazije \u201eJustus-von-Liebig\u201c posve\u0107ena je upravo kemi\u010daru po kojem je \u0161kola nazvana.<\/p>\n\n\n\n
Profesorica Bernarda Mlinari\u0107, profesorica fizike, vrlo je zadovoljna uvidom u njema\u010dki obrazovni sustav i na\u010din pou\u010davanja. Isti\u010de da je \u0161kola tijekom renovacije nabavila moderan pribor za eksperimente u prirodoslovnim predmetima \u0161to, naravno, upotpunjuje te osuvremenjuje nastavu i \u010dini je dinami\u010dnom. Kurikulum fizike razlikuje se po godinama odnosno razredima, no, profesorica Mlinari\u0107 smatra da je na\u0161a \u0161kola u svemu ravnopravna \u201eJustusu\u201c te da na\u0161i u\u010denici znanjem fizike i te kako mogu konkurirati onima u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n
Profesorica hrvatskog jezika, Marija Bili\u0107, prisustvovala je nastavi francuskoga i engleskoga jezika kao stranih jezika i njema\u010dkoga jezika kao materinskoga jezika i knji\u017eevnosti. Posebnost pou\u010davanja njema\u010dkoga jezika znatno se razlikuje od hrvatskoga nacionalnoga kurikula prvenstveno u obradi samo njema\u010dke knji\u017eevnosti s naglaskom na vrlo sli\u010dne metodi\u010dke obrasce. Ovaj projekt je za profesoricu bio dragocjeno iskustvo jer joj je cilj bio vidjeti koliko je na\u0161 materinski jezik kvalitetno pou\u010davan.<\/p>\n\n\n\n
Sandra Markota Sever, profesorica njema\u010dkog jezika i sociologije tako\u0111er je bila gost na satovima njema\u010dkoga kao materinskog jezika na kojima se, ovisno o razredu i uzrastu u\u010denika, podu\u010dava gramatika i sintaksa te vrste tekstova i obra\u0111uje knji\u017eevnost u dru\u0161tveno-povijesnom kontekstu. U\u010denici koji poha\u0111aju \u201eOberstufe\u201c, zadnja dva razreda gimnazije, vrlo aktivno sudjeluju na nastavi te se pripremaju i u\u010de za maturu. Zanimljivo je bilo vidjeti i neke sli\u010dnosti izme\u0111u sustava njema\u010dkih gimnazija te me\u0111unarodnog programa International Baccalaureate koji XV. gimnazija nudi. Bavarska matura smatra se najte\u017eom u Njema\u010dkoj te neki fakulteti maturantima bavarskih gimnazija daju i neke dodatne bodove kod prijava i upisa na \u017eeljene fakultete diljem Njema\u010dke.<\/p>\n\n\n\n
Posebnost njema\u010dkog \u0161kolskog sustava je \u0161to osnovna \u0161kola traje 4 godine, a obrazovanje je u nadle\u017enosti saveznih pokrajina. Odluka u kojoj vrsti \u0161kole nastaviti obrazovanje donosi se ve\u0107 u ranoj dobi, a mjerodavna je, uz odluku roditelja, preporuka koju izdaje osnovna \u0161kola i koja je vezana za prosjek ocjena iz njema\u010dkog jezika, matematike, prirode i prvog stranog (obi\u010dnog engleskog) jezika. Tako su gimnazijalci i u\u010denici od 10 godina, \u0161to odgovara 5. razredu O\u0160 u Hrvatskoj. Ove godine se u njema\u010dke gimnazije ponovno vratila i 13. godina (G9 \u2013 Gymnasium) \u0161kolovanja, od kojeg se odustalo po\u010detkom novog milenija, ali je zbog opse\u017enog gradiva i zahtjevne mature u ve\u0107ini njema\u010dkih saveznih pokrajina donesena odluka da se opet uvede.<\/p>\n\n\n\n
Ne znamo je li tako u svim \u0161kolama, ali tijekom na\u0161eg boravka u \u0161koli nismo vidjeli nijedan mobitel tijekom nastave. Isklju\u010deni su i spremljeni u torbe. Zanimljivo, u njema\u010dkim medijima se tu i tamo mo\u017ee \u010duti pojam \u201eHandyhotel\u201c \u0161to bi se na hrvatski moglo prevesti kao \u201emobi motel\u201c, a rije\u010d je o kutiji s pregradama u koju se tijekom nastave odla\u017eu mobiteli.<\/p>\n\n\n\n
Obra\u0107ate li se profesoru u Njema\u010dkoj, koristit \u0107ete oblik gospo\u0111a ili gospodin + prezime, dakle \u201eFrau Schmidt\u201c ili \u201eHerr Horvat\u201c, dok je titula \u201eProfessor\u201c rezervirana za profesore na sveu\u010dili\u0161tima, primjerice \u201eHerr Professor M\u00fcller\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Za razliku od Hrvatske, studenti koji \u017eele studirati na \u201eLehramt\u201c, u\u010ditelji odnosno profesori, ve\u0107 prije ili na samom po\u010detku studija odlu\u010duju u kojoj vrsti \u0161kole \u017eele jednog dana predavati jer su metodika i didaktika tijekom studija prilago\u0111eni upravo tome. Budu\u0107i nastavnik odabire dva predmeta koja \u0107e jednog dana predavati, a koji nu\u017eno ne moraju biti srodni (evo nekih primjera \u010destih kombinacija predmeta: njema\u010dki\/francuski, povijest\/njema\u010dki, fizika\/matematika, biologija\/kemija, geografija\/engleski, itd.). Nakon zavr\u0161etka fakulteta slijedi tzv. \u201eRefendariat\u201c \u2013 pripravni\u010dki sta\u017e koji traje od 18 do 24 mjeseca nakon kojeg kandidat izlazi na stru\u010dni (doslovno: dr\u017eavni) ispit (\u201eStaatsexamen\u201c). U\u010ditelji i profesori u Njema\u010dkoj naj\u010de\u0161\u0107e imaju status dr\u017eavnog slu\u017ebenika uz \u0161to idu odre\u0111ene povlastice pa tako i ve\u0107a mirovina (koja iznosi otprilike 70% pla\u0107e za razliku od hrvatske prosje\u010dne mirovine koja iznosi tek 40% pla\u0107e). Gimnazijski profesor je u Njema\u010dkoj i dalje presti\u017eno zanimanje uz tradicionalna akademska zanimanja poput in\u017eenjera, pravnika i lije\u010dnika. Taj status se temelji na sveu\u010dili\u0161nom studiju i pripravni\u0161tvu, dakle, dugogodi\u0161njem obrazovanju te dru\u0161tvenoj odgovornosti za odgoj i obrazovanje nadolaze\u0107ih generacija \u0161to se smatra iznimno va\u017enim. Zanimljivo!<\/p>\n\n\n\n
Ovaj izlet u njema\u010dki obrazovni sustav bio je za profesorice XV. gimnazije vrlo dragocjen, a razmjena iskustava s kolegama te pokoja nova ideja svakako su oplemenile nastavni\u010dku svakodnevicu te \u0107e ne\u0161to od vi\u0111enog sigurno na\u0107i primjenu i u nastavi.<\/p>\n\n\n\n
Sandra Markota Sever<\/p>\n\n\n\n
<\/a><\/div><\/div>