{"id":23210,"date":"2022-11-09T21:04:04","date_gmt":"2022-11-09T20:04:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=23210"},"modified":"2022-11-09T21:04:04","modified_gmt":"2022-11-09T20:04:04","slug":"posljednje-pitanje-razvoj-tehnologije-i-moralna-odgovornost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=23210","title":{"rendered":"Posljednje pitanje: razvoj tehnologije i moralna odgovornost"},"content":{"rendered":"\n

Misaoni eksperiment svijeta u kojem sve negativne aspekte \u010dovjekove misli amortizira ra\u010dunalna struktura nadljudske inteligencije znanstvenofantasti\u010dna je pri\u010da Isaaca Asimova \u201a\u201aPosljednje pitanje\u201d. Vanjska i unutarnja kompozicija ove pri\u010de vi\u0161edijelna; svaki je dio odre\u0111en stupanj ljudskog razvoja oblikovan Asimovljevom vje\u0161tom gradacijom, na skali od rje\u0161enja za iskori\u0161tavanje Sun\u010deve energije do kolonizacije svemira i pretapanja umova svih trilijuna neostarjelih ljudskih tijela u jedan nerazlu\u010divi um. Cijeli proces pod kontrolom je epskog superra\u010dunala (u po\u010detku \u201a\u201aMultivac\u201d, na kraju \u201a\u201aCosmic AC\u201d) na koje se \u010dovjek oslanja u rje\u0161avanju najva\u017enijih pitanja \u010dovje\u010danstva, koje ipak sam ne razumije (\u201a\u201aImali su barem nejasnu predod\u017ebu o op\u0107em planu releja i strujnih krugova koji su odavno pre\u0161li to\u010dku u kojoj bi bilo koji pojedini \u010dovjek mogao \u010dvrsto shvatiti cjelinu.\u201d). Ima li takvo prikupljanje goleme koli\u010dine podataka potencijalno mogu\u0107nosti za razvoj \u010dovje\u010danstva u cjelini, \u010demu se nada dataizam, upitno je. Francis Bacon, jedan od utemeljitelja novovjeke znanosti i filozofije, dosljedno se dr\u017ei ove nezgodne heuristike \u201a\u201aopredme\u0107enja\u201d svijeta: \u201a\u201aNeka ljudski rod samo opet stekne pravo na prirodu, \u0161to mu pripada po bo\u017ejoj namjeni, i neka to pravo potpuno izvr\u0161ava; ispravni razum i zdrava religija ve\u0107 \u0107e odrediti pravu upotrebu.\u201d Nagla\u0161avaju\u0107i strate\u0161ku korist i va\u017enost mo\u0107i \u010dovjeka nad prirodom, ne prepoznaje da su \u010dovjek i priroda, s obzirom na njihovu su\u0161tinsku povezanost (\u0161to je \u010dovjek biolo\u0161ki, ako ne dio prirode? Od \u010dega polazi tehnika, ako ne od prirodnih resursa?), na neki na\u010din jedno te isto. \u010cini se da Bacon, zbog robusnosti koju pripisuje na\u010delu ovladavanja prirodom, ignorira ne samo mogu\u0107nost da \u010dovjek ovim ograni\u010denim ciljem zaluta u pogre\u0161nom smjeru, nego i da tehnika u nekom trenutku svlada \u010dovjeka. Dapa\u010de, nerijetko je mi\u0161ljenje da se i danas na jednak na\u010din velik dio dru\u0161tva odnosi prema pitanju razvoja tehnike i moralne odgovornosti. Ovakav pogled donosi aktualni polu-dokumentarac \u201a\u201aDru\u0161tvena dvojba\u201d. Diskutabilno je \u2013 u ovom je smislu \u201dDru\u0161tvena dvojba\u201d zanimljiv slu\u010daj samoreferiranja \u2013 kolik \u0107e stvaran u\u010dinak film imati na platformi generalno kori\u0161tenoj za beskrajne maratone serija, a u vi\u0161e navrata kritiziranoj zbog ponude sadr\u017eaja koji predstavlja pseudoznanost i teorije zavjere kao istinite. Osobno, koliko god odre\u0111eni aspekti filma bili uvjerljivi, te\u0161ko je otresti se dojma da je u odre\u0111enoj mjeri pretjeran \u2013 s tvrdnjama poput one da je rije\u010d o \u201a\u201anadja\u010davanju ljudske prirode\u201d kao \u201a\u201a\u0161ah-mat \u010dovje\u010danstvu\u201d, ili prikazom bolno crno-bijele obitelji kao pou\u010dnom pri\u010dom. Me\u0111utim, sredi\u0161nji je argument potencijalno jedan od najuvjerljivijih za ilustraciju prividnosti \u010dovjekova nadzora nad tehnikom. Digitalni mediji i dru\u0161tvene mre\u017ee konstruirani su s ulogom da maksimalno zadr\u017ee pa\u017enju pojedinca, \u0161to nerijetko mo\u017ee prije\u0107i u ovisnost. Pojedinac provodi vrijeme u \u201a\u201ahiperrealnoj\u201d virtualnoj stvarnosti, gdje mu je omogu\u0107eno trenutno zadovoljstvo, te posljedi\u010dno izravna (\u201a\u201afokalna\u201d) iskustva postaju dosadna. Dodatan je problem personalizacija sadr\u017eaja, \u0161irenje informacija koji ne moraju biti, i \u010desto nisu, istinite, pa je naglasak stavljen na ono \u0161to apelira na emocije i osobna uvjerenja (\u201a\u201apost\u010dinjeni\u010dno\u201d).<\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici, na pitanje treba li se tehnike bojati, odnositi se prema njoj kao prema alatu ili joj predati kontrolu nad \u017eivotom, svaki pojedinac odgovara sam. Me\u0111utim, najo\u010ditiji je odgovor vjerojatno najbolji: za \u201a\u201adobar\u201d \u017eivot potrebno je na\u0107i ravnote\u017eu. Odnositi se prema tehnici s animozitetom i prijezirom neproduktivno je i ignorira njezine mnogostruke pozitivne strane. Biti apologetom tehnike dovodi do zanemarivanja njezinih opasnosti. \u010covjek mora biti svjestan vlastitih ograni\u010denja istovremeno cijene\u0107i \u0161to \u017eivi u vremenu s daleko ve\u0107im mogu\u0107nostima nego ikad prije u povijesti. Za stabilan je odnos \u010dovjeka s tehnologijom odre\u0111eni balans ne samo zreo i po\u017eeljan, nego istinski nu\u017ean.<\/p>\n\n\n\n

Suzana \u0160krabalo, 4. f<\/p>\n\n\n\n

Photo by ThisisEngineering RAEng<\/a> on Unsplash<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"