Druga polovica 20. stolje\u0107a sa sobom je\ndonijela nagao razvoj dru\u0161tva, a samim time povukla su se i mnoga nova pitanja\nna podru\u010dju etike. Mnoga dana\u0161nja eti\u010dka stajali\u0161ta potje\u010du upravo iz ovog\nrazdoblja, a me\u0111u njima se kao posebno kontroverzan isti\u010de objektivizam.\nZa\u010detnica objektivizma bila je Ayn Rand, pravog imena Alisa Rozenbaum, ameri\u010dka\nknji\u017eevnica ruskog podrijetla koja je kroz svoja knji\u017eevna djela predstavila\nglavna na\u010dela objektivizma. Objektivizam se ponajprije zasniva na\nindividualizmu i eti\u010dkom egoizmu. Jedina je moralna du\u017enost \u010dovjeka, kako\nnavodi Ayn Rand, prema samomu sebi \u2013 \u010dovjek uvijek mora djelovati kako bi u\nnajve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri ostvario svoje interese. Ovom atributu Ayn Rand daje ime\nkoje nosi negativne konotacije: sebi\u010dnost. Upravo suprotno tradicionalnom\nzna\u010denju ove rije\u010di, Rand smatra da je sebi\u010dnost vrlina, moralno ispravna dok\ngod ne \u0161teti drugima u dru\u0161tvu. Objektivizam o\u0161tro kritizira altruizam,\nsmatraju\u0107i da sprje\u010dava pojedinca da ostvari svoj puni potencijal te da je znak\nslabosti u dru\u0161tvu. Kao idealan sustav za ostvarenje maksimalnog potencijala\nvlastitim radom Ayn Rand navodi kapitalizam.<\/p>\n\n\n\n
Jedno od najpoznatijih tuma\u010denja\nobjektivizma iznijela je upravo sama Ayn Rand u intervjuu s Mikeom Wallaceom iz\n1959. godine. Rand tvrdi da je objektivizam filozofija temeljena na objektivnoj\nstvarnosti te da je \u010dovjekov um njegov na\u010din pre\u017eivljavanja u ovome svijetu,\nstoga i njegova moralnost mora biti racionalna, a ne utemeljena na vjeri,\nimpulzivnosti ili osje\u0107ajima. Kritizira altruizam jer se temelji na\npo\u017ertvovnosti koja je, prema njenoj interpretaciji, nu\u017ena da bi \u010dovjek opravdao\nsvoje postojanje. Nadalje tvrdi da \u010dovjek ima pravo na vlastitu sre\u0107u koju mora\nostvariti sam, pri \u010demu ne smije tra\u017eiti od drugih da \u017ertvuju svoju sre\u0107u radi\nnjegove. Kona\u010dno, doti\u010de se ljubavi, te izjavljuje da, ako dru\u0161tvo od \u010dovjeka\ntra\u017ei da voli svakoga bez obzira na njihovu vrijednost ili vrline, dru\u0161tvo od\n\u010dovjeka tra\u017ei da ne voli nikoga. Ayn Rand smatra da je moralno voljeti samo one\nkoji to zaslu\u017euju, a \u201cslabi\u201d ljudi ne zaslu\u017euju ljubav dok god ne isprave svoje\nslabosti. <\/p>\n\n\n\n
Osobno se ne sla\u017eem s velikom ve\u0107inom\nnjezinih ideja. Kao prvo, smatram da je inherentno nemogu\u0107e da ne\u010diji moral\npo\u010diva isklju\u010divo na razumu. \u010covjekova emocionalna strana jednako je utjecajna\nkao i racionalna kada se radi o dono\u0161enju odluka. Mislim da postoji mno\u0161tvo\nsituacija u kojima ova teorija “pada u vodu”, npr. situacije koje\nuklju\u010duju blisku obitelj i prijatelje, u kojima mislim da razumna tj. objektivna\nodluka ne bi uvijek bila ona koju bi ve\u0107ina nas prirodno odabrala. Ovime se\nbave i neke varijacije problema troleja koje ispituju moralnost tako \u0161to\nzahtijevaju od ljudi da zamisle hipotetsku situaciju u kojoj mogu spasiti pet\n\u017eivota stranaca ili jedan \u017eivot sebi bliske i voljene osobe. Nadalje, mislim da\nje suludo tvrditi da ako volimo sve, zapravo ne volimo nikoga, tj. implicirano\nje da koli\u010dina ljubavi pojeftinjuje njezinu vrijednost. <\/p>\n\n\n\n
Kao prvo, mislim da postoji distinkcija\nizme\u0111u ljubavi prema nekomu i \u017eelji da netko ne osje\u0107a patnju. \u017delja da se\nrije\u0161i problem gladi u svijetu ne proizlazi nu\u017eno iz ljubavi prema svim osobama\nkoje gladuju, ve\u0107 iz osnovne ljudske empatije koja nam omogu\u0107uje da se\nzamislimo u istoj situaciji i shvatimo da ta situacija uzrokuje mnogo patnje.\nOsim toga smatram da je iznimno okrutno re\u0107i da “slabi ljudi” ne\nzaslu\u017euju ljubav, tj. prema ovoj distinkciji, empatiju. Te\u0161ko je uop\u0107e\nnapraviti razgrani\u010denje izme\u0111u “slabih” i “jakih” ljudi, i\nmislim da je okrutno re\u0107i da je netko slab zbog \u017eivotnih okolnosti u kojima se\nnalazi te da, kako bi zaslu\u017eio ljubav ili empatiju, treba zaraditi tu\nprivilegiju. Smatram da bi ovaj princip mo\u017eda funkcionirao u vakuumu ili\nnekakvoj utopiji u kojoj bi se svi ljudi rodili i zapo\u010deli \u017eivot u istim,\nidealnim okolnostima, me\u0111utim tvrditi da je ovaj princip primjenjiv na svijet u\nkojem se svakim danom o\u010dituju sve ve\u0107e klasne razlike u najbolju je ruku\nneupu\u0107eno, a u najgoru namjerno diskriminiraju\u0107e. Uspjeh definitivno ne potje\u010de\nsamo iz individualnih sposobnosti, pogotovo ne u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu, ve\u0107\npostoje i drugi faktori kao \u0161to su sre\u0107a ili socijalna klasa. <\/p>\n\n\n\n
Kona\u010dno, osvrnula bih se na sljede\u0107i\nprincip objektivizma, a time i eti\u010dkog egoizma, koji Ayn Rand nagla\u0161ava kao jedan\nod najva\u017enijih: sebi\u010dnost ne zna\u010di eksploatacija drugih za svoju korist, ve\u0107\nsamo potragu i iskori\u0161tavanje racionalnih mogu\u0107nosti. U kapitalizmu, za koji\nbih rekla da je postavljen na temeljima “pull yourself up by the\nbootstraps” filozofije, tj. upravo ovakve filozofije individualizma i\nuspjeha bez pomo\u0107i drugih, ovaj princip funkcionira samo do odre\u0111ene razine. U\njednom trenutku racionalna \u0107e odluka biti zakinuti radniku pla\u0107u radi ve\u0107eg\nprofita ili srezati radniku broj slobodnih dana ili na neki drugi na\u010din\nzakinuti radnika radi svoje koristi. Racionalno, objektivno promatrano, to je\nnajbolji na\u010din za maksimiziranje vlastitoga profita i, time, vlastitu korist,\n\u0161to je princip objektivizma. Me\u0111utim, to je kontradikcija principu da sebi\u010dnost\nnije \u0161tetna drugima u okolini. S druge strane, druga je opcija pla\u0107ati radnika\nu razmjeru s njegovim radom, omogu\u0107iti mu human godi\u0161nji odmor, itd. Ovo ne ide\nu najbolju korist vlasnika ove hipotetske korporacije, \u0161to se ve\u0107 protivi\nobjektivizmu, ali nadalje, ovo ne bi bila racionalna odluka ve\u0107 odluka bazirana\nna upravo onome \u010demu se Ayn Rand protivi: empatiji i altruizmu; brizi prema\nsvojoj okolini i \u010dovje\u010danstvu. Dakle, opcije ovog hipotetskog vlasnika su ili\neksploatirati radnike, u kojem se slu\u010daju povrje\u0111uje princip sebi\u010dnosti bez\npovrede drugih, ili odr\u017eati humane uvjete rada, \u0161to je pak odluka bazirana ne\nna razumu, ve\u0107 na empatiji. U bilo kojem od ova dva slu\u010daja naru\u0161avaju se\nprincipi objektivizma. Upravo nam i primjeri ovoga u pravom \u017eivotu pokazuju da\nje nemogu\u0107e uspjeti na razini o kojoj Ayn Rand govori bez ga\u017eenja po drugim\nljudima: Jeff Bezos, Bill Gates, Elon Musk; svi su izgradili svoja carstva na\nle\u0111ima svojih radnika. <\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je tako\u0111er promotriti\nnekoliko eti\u010dkih teorija koje prethode objektivizmu te usporediti na\u010din na koji\none promatraju moral. Me\u0111u njima se pogotovo isti\u010de Aristotelova etiku, koja je\nreminiscentna objektivizmu jer tako\u0111er govori o vrlinama. Aristotelova moralna\nispravnost, tj. krepost i postizanje bla\u017eenstva njome, temelji se na \u010dovjekovim\nvrlinama (ili kao suprotnosti, nedostatku vrlina). Mnogo njegovih vrlina\ntemelji se upravo na odnosu prema drugim ljudima: pravednost, dare\u017eljivost,\nplemenitost, velikodu\u0161nost… Pravednost je ovdje pogotovo va\u017ena jer se, kao\npojedina\u010dna vrlina, izme\u0111u ostaloga temelji na distributivnoj pravednosti\n(pravedna raspodjela dobara) i korektivnoj pravednosti (ispravljanju nepravde).\nOba ova aspekta, a pogotovo korektivna pravednost, zahtijevaju obzir prema\ndrugima i otvorenost prema njihovim patnjama kako bismo ih mogli ispraviti.\nAristotelovo dru\u0161tvo ne temelji se na uspjehu svakog pojedinca za sebe, ve\u0107 na\ntome da se poma\u017ee ispraviti nepravda prema onima koje bi Ayn Rand definirala\nkao “slabe”. Stoga je Aristotelova etika za razliku od objektivizma\nneodvojiva od dru\u0161tva i okoline neke osobe jer se moralnost te osobe temelji na\nnjezinu postojanju u dru\u0161tvu. <\/p>\n\n\n\n
Immanuel Kant u svojoj etici doti\u010de se\nsli\u010dnih principa kao Ayn Rand; smatra da ljudi ne bi trebali postupati na\ntemelju svojih nagnu\u0107a, u koja uklju\u010duje i te\u017enju sre\u0107i, ve\u0107 na temelju svojih\ndu\u017enosti. Kant tako\u0111er vrednuje princip univerzalnosti: svaki na\u0161 postupak, ako\nje moralan, trebao bi se mo\u0107i logi\u010dki primijeniti na svakog pojedinca u\ndru\u0161tvu. Pojmovi du\u017enosti i univerzalnosti inherentno su usko vezani uz dru\u0161tvo\nte se stoga direktno protive individualizmu kakav zastupa Ayn Rand.\nUtilitarizam se na prvi pogled tako\u0111er temelji na principima sli\u010dnim\nobjektivizmu: postizanje najve\u0107e mogu\u0107e sre\u0107e. Me\u0111utim, utilitarizam uzima u\nobzir najve\u0107u mogu\u0107u sre\u0107u najve\u0107eg broja ljudi, dok objektivizam uzima u obzir\nsamo najve\u0107u mogu\u0107u sre\u0107u pojedinca. U ovome nalazimo fundamentalnu razliku\nizme\u0111u objektivizma i utilitarizma. <\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dno, smatram da objektivizam\nnikako ne rje\u0161ava pitanje ljudske moralnosti te ne daje odgovor na pitanje\nkojim bi se vrijednostima ljudi trebali voditi u \u017eivotu. Mislim da objektivizam\nu svome pravom i potpunom obliku mo\u017ee postojati isklju\u010divo u vakuumu, u svijetu\nu kojem ljudima nimalo ne vladaju osje\u0107aji te u kojem svi imaju jednake prilike\ni mogu\u0107nosti. Me\u0111utim, s obzirom na to da je takav svijet plod ma\u0161te,\nobjektivizam nije primjenjiv na dana\u0161nji svijet. U dru\u0161tvu u kojem mnogo ljudi\novisi o empatiji drugih, ideja da je altruizam lo\u0161 ili da empatiju treba\nzaslu\u017eiti kratkovidna je i okrutna. <\/p>\n\n\n\n
An\u0111ela Jaki\u0161a, 4.d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Druga polovica 20. stolje\u0107a sa sobom je donijela nagao razvoj dru\u0161tva, a samim time povukla su se i mnoga nova pitanja na podru\u010dju etike. Mnoga dana\u0161nja eti\u010dka stajali\u0161ta potje\u010du upravo iz ovog razdoblja, a me\u0111u njima se kao posebno kontroverzan isti\u010de objektivizam. Za\u010detnica objektivizma bila je Ayn Rand, pravog imena Alisa Rozenbaum, ameri\u010dka knji\u017eevnica ruskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[94,246],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18136"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18136"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18136\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18138,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18136\/revisions\/18138"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}