<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eemo li imati\nnu\u017eno, apriorno znanje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Predmet znanja \u010desta je tema rasprave u svim\nperiodima povijesti filozofije te je razmatranje o prirodi znanja vezano i uz\nkoncept ideja i ljudskog uma. Jedno od pitanja koje su se ljudi pitali glasi:\npostoji li apriorno znanje? To jest, postoji li znanje koje smo stekli po\nnu\u017enosti, prije ikakvih opa\u017eanja ili iskustava? Uz ovo pitanje nadovezali su se\nfilozofi poput Descartesa i Kanta, a na njih neki poput Lockea.<\/p>\n\n\n\n Descartes\nje racionalist i tvrdi da postoji tri razine ideja, a prva i osnovna jest\nrazina zvana uro\u0111ene ideje – ideje koje su od po\u010detka \u010dovjekovog ro\u0111enja u\nnjemu usa\u0111ene i nesoporne, primjerice ideja o Bogu. Dakako, va\u017eno je napomenuti\nkako kada govorimo o idejama to se odnosi na znanje, jer se sam koncept znanja\nsvodi na ideje – prisjetimo se Aristotelove tvrdnje da je znanje poklapanje\nideje sa vanjskim svijetom, ili Platonove tvrdnje da je znanje prisje\u0107anje\nna\u0161eg davnog boravka u svijetu ideja. Stoga i slijedi da je tema znanja vezana\ni uz sukob izme\u0111u racionalizma i empirizma, pa kao \u0161to je Descartes kao\nracionalist podr\u017eao postojanje nu\u017enog znanja, Locke je kao empirist uzvratio\nsvojom poznatom kritikom. Postoje ljudi koji su zaostali u razvoju i mentalni\ninvalidi – oni ne posjeduju ideje za koje Descartes tvrdi da su uro\u0111ene svakom\n\u010dovjeku. Zbog toga, teorija otpada. Prema empirizmu, znanje jednostavno ne mo\u017ee\nbiti apriorno – ono slijedi nakon opa\u017eanja stvarnosti i dono\u0161enja zaklju\u010daka.\nSve neke banalne stvari koje nam se \u010dine kao zdrav razum proiza\u0161le su iz\niskustva – znamo da je zrak proziran, da voda te\u010de, da sunce izlazi… jer smo\nsve to opazili, makar i kao jako maleni. Locke osobno \u010dvrsto negira postojanje\napriornog znanja, tvrde\u0107i da je \u010dovjek \u201ctabula rasa\u201d i da znanje samo upija\ntijekom \u017eivota. Kant, kao mje\u0161avina racionalizma i empirizma, ima zanimljiv\npristup ovom predmetu. On kao empirist tvrdi da ideje i znanja stje\u010demo\nopa\u017eaju\u0107i – no mi ne opa\u017eamo same stvari kakve jesu. Umjesto toga, mi imamo u\nsebi uro\u0111ene \u0161ablone, umne predlo\u0161ke po kojima ono percipirano svrstavamo u ono\n\u0161to mi smatramo idejama i znanjem. Dakle mi nikada ne vidimo istinitu sliku\nne\u010dega, samo na\u010din na koji ono sjeda u na\u0161e umne obrasce. Ili kako je on to\nstru\u010dno sro\u010dio, mi ne\u0161to ne vidimo kao stvar za sebe, nego stvar za nas. A \u2018mi\u2019\nulazimo u proces sa ve\u0107 postoje\u0107im umnim pretpostavkama – dakle nu\u017enim idejama.\nJer ipak, sam koncept razmi\u0161ljanja i logike koji uzimamo zdravo za gotovo mo\u017ee\nbiti samo na\u0161e uro\u0111eno znanje, a ne univerzalna istina – o tome je mnogo\u0161to\nrekao Hume, koji je pokazao kako stvari poput kauzalnosti ne moraju nu\u017eno biti\nto\u010dne. Sam na\u010din na koji razmi\u0161ljamo na\u0161a je navika i obi\u010daj koji ne mora imati\npravog objektivnog smisla. Ali opet, ovo su sve samo pretpostavke. Mo\u017eda\nzaostala djeca imaju ideje, ali ih samo ne mogu izre\u0107i pa Lockeova kritika ne\ndr\u017ei vodu? Ili mo\u017eemo re\u0107i da je Hume do svojih zaklju\u010daka o nevaljanosti na\u0161eg\nrazmi\u0161ljanja do\u0161ao istim tim krivim obi\u010dajima, pa kako znati da je njegovo\nrazmi\u0161ljanje to\u010dno? Kako znati u kojim obrascima mi mislimo kako Kant tvrdi –\njer opet, onda o tom razmi\u0161ljamo unutar tih obrazaca, i ne mo\u017eemo spoznati neke\ndruge obrasce jer se ne uklapaju u na\u0161 na\u010din razmi\u0161ljanja? Ovo je kompleksna\ntema i premda su mnogi dali svoje mi\u0161ljenje i argumente, nijedan nije odlu\u010dno\n\u010dvrst te su rupe neizbje\u017ene.<\/p>\n\n\n\n \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ja smatram da je Kant najbli\u017ei istini. Odnosno, da \u010dinjeni\u010dno znanje nije uro\u0111eno, ve\u0107 slijedi iz opa\u017eanja i logi\u010dkih zaklju\u010daka na temelju tih opa\u017eanja. No u isto vrijeme, sam taj proces razmi\u0161ljanja uro\u0111en nam je, aprioran je opa\u017eanju i umnom radu, on je sam po sebi u nama bez opa\u017eanja njega samog. \u201cSamo nakon A slijedi B, dakle A uzrokuje B\u201d ne\u0161to je \u0161to nam zvu\u010di logi\u010dki, ali opet sama na\u0161a logika ne mora biti istinita, jer kako Hume ka\u017ee, mo\u017eda sutra ba\u0161 sutra sunce ne iza\u0111e. Dakle, sve ono \u0161to tradicionalno zovemo znanjem dobivamo aposteriorno, no samo osnovno znanje koje sudjeluje u procesu formiranja onog kasnijeg znanja je nama nu\u017eno, apriorno.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n 13.05.2019.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mo\u017eemo li imati nu\u017eno, apriorno znanje? Predmet znanja \u010desta je tema rasprave u svim periodima povijesti filozofije te je razmatranje o prirodi znanja vezano i uz koncept ideja i ljudskog uma. Jedno od pitanja koje su se ljudi pitali glasi: postoji li apriorno znanje? To jest, postoji li znanje koje smo stekli po nu\u017enosti, prije […]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[94,246],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14318"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14318"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14320,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14318\/revisions\/14320"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Dominik Balog 4.g <\/p>\n\n\n\n