﻿{"id":13947,"date":"2019-03-25T11:14:23","date_gmt":"2019-03-25T10:14:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=13947"},"modified":"2019-03-25T11:14:24","modified_gmt":"2019-03-25T10:14:24","slug":"boze-moj-boze-moj-zasto-me-nisi-ostavio-josip-pardon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=13947","title":{"rendered":"Bo\u017ee moj, Bo\u017ee moj, za\u0161to me nisi ostavio? \/ Josip Pardon"},"content":{"rendered":"\n<p>Bo\u017ee moj, Bo\u017ee\nmoj, za\u0161to me nisi ostavio?<\/p>\n\n\n\n<p>Friedrich Nietszche jedan je od najintrigantnijih filozofa u povijesti. Suprotstavlja\nse tada\u0161njem svijetu u kojem vidi same nelogi\u010dnosti. Smatrao je da je ljudski\nduh procvjetao u doba gr\u010dke tragedije, no onda je po\u010deo gubiti puninu,\nponajvi\u0161e zahvaljuju\u0107i Sokratu nakon kojeg dionizijski princip biva podre\u0111en\napolonskom, zbog \u010dega duh gubi ravnote\u017eu. Nietszche stoga predla\u017ee prevrednovanje\nsvih vrijednosti, a lijek vidi upravo u umjetnosti. Iako je ro\u0111en u kr\u0161\u0107anskoj\nobitelji, nesretne \u017eivotne okolnosti uni\u0161tile su mu nadu u Bo\u017eje postojanje.\nPoznata re\u010denica \u201eBog je mrtav\u201c upravo je jedna od Nietzscheovih temeljnih\n\u017eivotnih tvrdnji. On naime smatra da ljudi, opijeni nadom u nadzemaljsko, ne\nmogu posti\u0107i ovozemaljski maksimum odnosno dok Bog postoji, ne mo\u017ee postojati\nnad\u010dovjek. Je li to to\u010dno? Za\u0161to ne bi bilo upravo suprotno? Vjera u Boga za\nsobom povla\u010di tra\u017eenje uzora u savr\u0161enosti (Bogu) te zbog toga poti\u010de \u010dovjeka\nda postane savr\u0161en. Drugim rije\u010dima, Bog&nbsp;\n(savr\u0161enost) omogu\u0107uje \u010dovjeku (nesavr\u0161enost) da postane savr\u0161en. Kada\nbi Bog bio potpuno izba\u010den iz na\u0161ega svijeta, \u0161to Nietzsche zagovara, \u010dovjek ne\nbi imao u \u0161to gledati kao uzor. Nesavr\u0161enost ne bi imala \u0107emu te\u017eiti jer bi ona\nsama po sebi postala savr\u0161enost. Nestala bi potreba za napretkom, a time i sam\nnapredak. Zamislimo se da smo sami u nekoj sobi. Realno gledano, mi smo u toj\nsobi i najbolji pliva\u010d, i najbolji kuhar, i najbolji matemati\u010dar\u2026 Najbolji smo\nu svemu, odnosno savr\u0161eni smo. \u010cinjenica da zapravo nismo dobri u ne\u010demu ne\nutje\u010de na na\u0161u savr\u0161enost. Npr. makar znali kuhati samo hrenovke, mi smo i\ndalje najbolji i najsavr\u0161eniji kuhar u sobi. Ubijanje Boga stoga ne omogu\u0107uje\nnastanak nad\u010dovjeka, ve\u0107 upravo suprotno. Bog kao takav onemogu\u0107uje nastanak\nnad\u010dovjeka jedino u terminolo\u0161kom smislu. Nad\u010dovjek u sustavu u kojem postoji\nBog zapravo nikada ne\u0107e biti nad\u010dovjek jer \u0107e uvijek postojati ne\u0161to savr\u0161enije\nod njega \u0161to \u0107e ga izvana odre\u0111ivati, ali \u0107e ipak biti daleko \u201enad\u010dovje\u010dniji\u201c\nodnosno savr\u0161eniji od \u010dovjeka koji sebe smatra nad\u010dovjekom u sustavu bez Boga.\nJednostavnije re\u010deno, nepostojanje Boga samo teorijski omogu\u0107uje nastanak\nnad\u010dovjeka, ali ne i prakti\u010dno. Jo\u0161 jedna nelogi\u010dnost koja se pojavljuje u Nietszcheovom\nrazmi\u0161ljanju jest sama \u010dinjenica da mu je osim Freuda i njegove teorije o\npodsvijesti kao gospodaru uma, uzor bila i Darwinova teorija evolucije odnosno\nborbe za opstanak. Bi\u0107a napreduju i razvijaju se u \u201eja\u010de\u201c oblike jer su stalno\nu me\u0111usobnoj konkurenciji i zbog toga nastoje biti savr\u0161enija od drugih. Kada\nbi \u017eivjela sama, za time ne bi bilo potrebe, pa tako ne bi ni napredovala.\nAnalogno tomu, ni \u010dovjek ne mo\u017ee postajati \u201enad\u010dovje\u010dniji\u201c u sustavu bez Boga.<\/p>\n\n\n\n<p>Josip Pardon, 4.g<\/p>\n\n\n\n<p>25.03.2019.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bo\u017ee moj, Bo\u017ee moj, za\u0161to me nisi ostavio? Friedrich Nietszche jedan je od najintrigantnijih filozofa u povijesti. Suprotstavlja se tada\u0161njem svijetu u kojem vidi same nelogi\u010dnosti. Smatrao je da je ljudski duh procvjetao u doba gr\u010dke tragedije, no onda je po\u010deo gubiti puninu, ponajvi\u0161e zahvaljuju\u0107i Sokratu nakon kojeg dionizijski princip biva podre\u0111en apolonskom, zbog \u010dega [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[94,246],"tags":[382,166,262],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13947"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13947"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13947\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13948,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13947\/revisions\/13948"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13947"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13947"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13947"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}