{"id":13696,"date":"2019-03-11T14:06:15","date_gmt":"2019-03-11T13:06:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=13696"},"modified":"2019-03-11T14:06:16","modified_gmt":"2019-03-11T13:06:16","slug":"filozofska-reformacija-luna-franstacki-zivkovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=13696","title":{"rendered":"Filozofska reformacija \/ Luna Fran\u0161tacki \u017divkovi\u0107"},"content":{"rendered":"\n

<\/p>\n\n\n\n

Filozofska reformacija<\/p>\n\n\n\n

Razvojem prosvjetiteljstva u 17. i 18. st., \u010dovjek je, kako Kant ka\u017ee, iza\u0161ao\niz svoje \u201esamoskrivljene nezrelosti\u201c \u2013 oslobodio se nesposobnosti da se bez\nvi\u0161eg vodstva slu\u017ei svojim vlastitim razumom. Bog tako vi\u0161e nije bio filozofski\nsna\u017eno obja\u0161njenje izvora moralnih vrijednosti. U Nietzscheovo vrijeme, Bog je\nve\u0107 mrtav.<\/p>\n\n\n\n

Bez Boga, smatrao je Nietzsche, \u010dovjek pada u nihilizam \u2013 kako moralni\n(izostanak vjere u moralne vrijednosti), tako i egzistencijalni (izostanak\nvjere u ikakvu istinsku svrhu i zna\u010denje \u017eivota). To bi moglo biti kobno, no\nmoglo bi biti i osloba\u0111aju\u0107e (za neke). Suo\u010den s nihilizmom, \u010dovjek ima\nmogu\u0107nost stvarati svoje vlastite vrijednosti na putu prema samoaktualizaciji. Upravo\n\u017eelja za samoaktualizacijom, \u017eelja za mo\u0107i, osnovna je sila koja pokre\u0107e i\nrazvija \u010dovjeka. Ako je \u010dovjek ubio Boga, da bi tog \u010dina bio vrijedan, on sam\nmora \u201epostati bogom\u201c. Mora prihvatiti svoju ljudskost, pripadnost zemlji,\niskora\u010diti iz tradicionalnog teolo\u0161kog koncepta dobra i zla i tako ga nadi\u0107i.\nOnaj koji to u\u010dini je \u00dcbermensch<\/em> ili\nnad\u010dovjek. Nietzscheov nad\u010dovjek sam stvara dobro i zlo jer ne postoji<\/em> nikakav op\u0107i moralni zakon\nniti ideal kojemu svijet te\u017ei. To je potpuno nova ideja i prili\u010dno zanimljiv element\nNietzscheove filozofije. Svi su filozofi do njega poku\u0161avali oformiti nekakav\nkoncept morala uz ideju o smislenosti svijeta. Prema Hegelu, temelj je svega um\nte sve te\u017ei njegovoj samospoznaji. Za Marxa je ideal kojemu sve te\u017ei besklasno\ndru\u0161tvo. Descartes i Spinoza kao temelj uzimaju Boga, Platon ideje, Kant stvara\nsvoju moralnu filozofiju, Crkva propovijeda kr\u0161\u0107anski moral itd. No za\nNietzschea uop\u0107e ne postoje jedinstveni moralni fenomeni kao \u0161to su dobro i zlo\n\u2013 postoje samo njihove interpretacije. Nema op\u0107eg moralnog zakona, svijet\nni\u010demu ne te\u017ei i u zbivanjima nema nikakvog vi\u0161eg smisla. Egzistencijalizam i\nfilozofija apsurda kasnije rastu upravo na toj novoj ideji. Tu ne prestaje\nNietzscheov utjecaj: on je bio i o\u0161tri kritik kr\u0161\u0107anske filozofije za koju ka\u017ee\nda je rije\u010d \u201esiroma\u0161an\u201c po\u010dela koristiti kao sinonim za \u201esvet\u201c, a liberalna\ndemokracija za Nietzschea je samo nastavak opravdavanja \u010dovjekova ropstva i\nslabosti. To je kasnije, posebno nakon Drugog svjetskog rata, pridonijelo\nva\u017enosti njegove filozofije za marksizam. Me\u0111utim, nije ba\u0161 jasno \u0161to je\nNietzsche to\u010dno<\/em> mislio pod pojmom\nnad\u010dovjeka i kako je smatrao da bi svijet u kojem svatko kroji svoje zakone\ntrebao funkcionirati. Svoje odgovore na to tijekom povijesti davali su mnogi,\nod anarhista do nacista. Ne znamo kako bi s\u0101m Nietzsche na to gledao i ta nedore\u010denost predstavlja\nnedostatak njegove filozofije. Mo\u017eemo postaviti brojna pitanja prou\u010davaju\u0107i ju,\nali ostat \u0107emo zbunjeni. Smije li svatko od nas sutra ubiti babu ako procijeni da\nje to dobro? \u010cak i ako smo robovi koji se ne mogu izvu\u0107i iz siroma\u0161tva ili\nsputanosti, kako je Nietzsche zaklju\u010dio, je li to zato \u0161to smo slabi\u0107i koji\nnisu dovoljno sna\u017eni da budu nadljudi? Treba napomenuti da nije ba\u0161 jednostavno\nemancipirano krojiti dobro i zlo dok nismo sigurni ho\u0107emo li sutra imati \u0161to\njesti. \u0160to ako pak svi odlu\u010dimo biti \u00dcbermensch<\/em>?\nIli ako nitko to ne bude htio? Je li \u00dcbermensch<\/em>\nsebi\u010dni narcis ili hrabar junak?<\/p>\n\n\n\n

Usprkos tomu \u0161to Nietzscheova filozofija nije ba\u0161 univerzalna niti potpuno jasna, a njezine su interpretacije redovito sporne, jedno je sigurno: ima puno<\/em> tih interpretacija. Bez obzira na to mislimo li da je Nietzsche bio genij, budala ili oboje, njegova je filozofija iznimno va\u017ena zato \u0161to je druga\u010dija od svega prije \u2013 zato \u0161to je potaknula<\/em> tolike interpretacije koje su se kroz povijest na njega nadovezivale i jo\u0161 uvijek to \u010dine.<\/p>\n\n\n\n