{"id":12540,"date":"2018-10-18T09:09:28","date_gmt":"2018-10-18T07:09:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=12540"},"modified":"2018-10-22T13:26:43","modified_gmt":"2018-10-22T11:26:43","slug":"einsteinov-i-bergsonov-spor-vrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=12540","title":{"rendered":"Einsteinov i Bergsonov spor: vrijeme"},"content":{"rendered":"<p><strong>Einsteinov i Bergsonov spor: vrijeme<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Albert Einstein je poznata li\u010dnost u popularnoj kulturi jo\u0161 i danas. Njegov najzna\u010dajniji akademski uspjeh su teorije specijalne i generalne relativnosti, koje su, uz kvantnu teoriju, temelj velikog dijela dana\u0161njih istra\u017eivanja u modernoj fizici. Henri-Louis Bergson je danas ne\u0161to manje poznata osoba, no u svoje vrijeme je bio me\u0111u najcjenjenijim filozofima. Popularnost je stekao svojom specifi\u010dnom filozofijom koja je odstupala od tada\u0161njeg sekularnog racionalizma koji je prevladavao u Francuskoj. Tvrdio je da znanost nije jedini na\u010din razumijevanja svijeta, te da bi \u010disto znanstveno razumijevanje dovelo do gubitka slobodne volje. S tako razli\u010ditim pristupima i svjetonazorima, moglo se o\u010dekivati da \u0107e se suprotstaviti kada se u pitanje dovede tema va\u017ena i fizici i filozofiji, poput vremena. To se i dogodilo u debati u Parizu 1922.<\/p>\n<p>Bergson tijekom debate nije poku\u0161avao opovrgnuti Einsteinove matemati\u010dke izvode i dokaze, niti bilo koje manje eksperimente koji potvr\u0111uju teoriju relativnosti. (U to vrijeme, naime, Einsteinova teorija jo\u0161 nije bila sasvim dokazana.) Tvrdio je da Einsteinova teorija ne dopire do sr\u017ei toga \u0161to je vrijeme, nego obja\u0161njava samo pona\u0161anje mjerljivog vremena, \u201cvrijeme na satu\u201d. Predlo\u017eio je vremenski dualizam; osim mjerljivog vremena, tvrdio je da postoji i neko ve\u0107e, dublje vrijeme, koje je Einstein kasnije oslovio filozofskim vremenom. To filozofsko vrijeme je blisko povezano s time kako ljudi do\u017eivljavaju svijet, pa tako i sa samim bivanjem ljudi.\u00a0Protivi se modernom shva\u0107anju vremena kao ne\u010demu \u0161to mo\u017eemo mjeriti. Argumente protiv mjerljivog vremena, odnosno vremena koje pokazuje sat, Bergson je iznio ve\u0107 u svom doktorskom radu. Tvrdi da kada ljudi mjere vrijeme sa satom, ono \u0161to zapravo rade je broje pomicaje kazaljke na satu. Pomicanje kazaljke povezano je samo s njihanjem njihala u satu. Dakle time ne mjerimo vrijeme, nego samo brojimo oscilacije njihala. Moderna fizika poku\u0161ava vrijeme definirati kao niz trenutaka, poput filma, koje ljudska svijet onda do\u017eivljava kao neprekinuti slijed. Tako nastaje iluzija prolaska vremena. Takvo shva\u0107anje vremena kritizira kao \u010disto mehani\u010dku i prakti\u010dnu interpretaciju.<\/p>\n<p>Prema Bergsonu, pravo vrijeme, odnosno trajanje, nije djeljivo. Ne postoji \u201ctrenutak\u201d, ve\u0107 je trajanje kontinuirani tok. Dok je mehani\u010dko, fizi\u010dko vrijeme mjerljivo brojanjem trenutaka, na primjer oscilacija njihala u satu, pravo vrijeme nije mjerljivo, jer nema nikakvu jedinicu koja se mo\u017ee izdvojiti. Osim toga, smatra da pravo trajanje ne mo\u017eemo odrediti dok ne odredimo svijest koja \u017eivi i promatra istodobno s tim trajanjem, zato \u0161to je potrebno pam\u0107enje kako bi se povezali trenutci. Tvrdi da trajanje mo\u017eemo jedino razumjeti kori\u0161tenjem vlastite intuicije, te da je ono u sr\u017ei ljudskog iskustva.<\/p>\n<p>Neki dijelovi Bergsonovog argumenta su danas dokazani u podru\u010dju kvantne fizike. Konkretno, Bergsonova tvrdnja da ne mo\u017eemo izolirati trenutak podudara se s na\u010delom neodre\u0111enosti u kvantnoj teoriji. \u0160to bolje razumijemo jedno svojstvo \u010destice, poziciju, to manje razumijemo\u00a0drugo svojstvo \u010destice, brzinu. U istom trenutku ne mo\u017eemo imati znanje o oba svojstva, no oba svojstva nu\u017eno uvijek postoje. Me\u0111utim, u njegovo vrijeme, to je bila neutemeljena hipoteza.<\/p>\n<p>No, Bergson tako\u0111er tvrdi da je potrebna svijest i pam\u0107enje kako bi se razli\u010diti trenutci povezali u cjelinu, \u0161to proturje\u010di njegovoj tvrdnji da se individualan trenutak unutar trajanja ne mo\u017ee izdvojiti, te da zbog toga pravo trajanje nije mjerljivo. Bergson u biti govori o trajanju kako ga ljudi intuitivno razumiju, psiholo\u0161ko trajanje, te onda to trajanje poku\u0161ava primijeniti na cijelom svemiru; antropocentristi\u010dki pogled na vrijeme.\u00a0Mo\u017eemo primijetiti i da Bergson \u010de\u0161\u0107e govori o tome \u0161to vrijeme i trajanje nisu nego o tome \u0161to jesu. To ima smisla, budu\u0107i da bi ljudi te pojmove trebali razumjeti intuitivno, no ne pru\u017ea nikakav mehanizam kojim bi sprije\u010dio da razli\u010diti ljudi intuicijom shvate te pojmove razli\u010dito. Njegovo je vrijeme i trajanje te\u0161ko, ako ne i nemogu\u0107e, konkretno definirati.<\/p>\n<p>Bergsonova filozofija vremena dolazi u sukob s fizikom kod pojma istodobnosti. Bergson definira da je potrebna svijest koja istodobno \u017eivi s trajanjem da bi to bilo pravo, \u017eivljeno trajanje. Einsteinova teorija relativnosti dokazuje da za dva doga\u0111aja ne mo\u017eemo univerzalno re\u0107i da su istodobni, zato \u0161to njihova istodobnost ovisi o promatra\u010du, no ljudima to tek po\u010dinje biti uo\u010dljivo na ve\u0107im udaljenostima. Bergson komentira da se dilatacija vremena zasigurno zbiva i na manjim udaljenostima, no ljudi i dalje imaju intuitivno razumijevanje istodobnosti. U tom slu\u010daju, ako \u017eelimo definirati intuitivnu istodobnost, morali bi definirati trenutak ili udaljenost na kojoj to prestaje biti istina, u kojem ljudi po\u010dinju primje\u0107ivati da doga\u0111aji nisu zapravo istodobni.<\/p>\n<p>Bergson i Einstein ponovno raspravljaju o razli\u010ditim pojmovima. Einstein opravdava svoju teoriju i fizi\u010dko vrijeme, dok Bergson ne poku\u0161ava opovrgnuti njegovu teoriju, nego smatra da ne odgovara na dovoljno pitanja. Problem s Bergsonovom filozofijom je \u0161to, bez da argumentira za\u0161to, razlikuje vrijeme koje do\u017eivljavaju ljudi i vrijeme koje do\u017eivljavaju stvari, a ako nema svijesti koja bi ne\u0161to promatrala, pravo vrijeme i trajanje niti ne postoji. Time se \u010dini da Bergson govori o psiholo\u0161kom vremenu, \u010dovjekovoj percepciji vremena, koja sigurno nije univerzalna, jer razli\u010diti ljudi razli\u010dito do\u017eivljavaju trajanje u istoj situaciji. Einstein potvr\u0111uje da postoji fizikalno, znanstveno vrijeme i da postoji psiholo\u0161ko, perceptivno vrijeme, no osporava postojanje Bergsonovog filozofskog vremena, odnosno antropocentristi\u010dkog vremena koje Bergson poku\u0161ava dodijeliti cijelom svemiru.\u00a0Mo\u017eemo jednostavno dati argument protiv Bergsonove teorije o nu\u017enosti svjesnog promatra\u010da za pravo trajanje, pogotovo danas. Danas mo\u017eemo poslati (i ve\u0107 jesmo vi\u0161e puta) bilo kakve mjerne instrumente i ra\u010dunala koja \u0107e zapa\u017eati svijet oko sebe, daleko od ljudi, te kasnije, ako \u017eelimo, pristupiti tim mjerenjima. Time imamo isti efekt kao da je uz taj mjerni instrument bio \u010dovjek, a da tamo nije trajala neka svijest.<\/p>\n<p>Nekoliko mjeseci nakon debate, odbor za Nobelovu nagradu iz fizike odlu\u010dio je Albertu Einsteinu dodijeliti Nobelovu nagradu. Ta nagrada je originalno trebala biti za teoriju relativnosti, no u zadnji \u010das su odlu\u010dili dodijeliti nagradu za neko drugo podru\u010dje Einsteinova rada, za otkri\u0107e\u00a0zakona fotoelektri\u010dnog u\u010dinka. Uspostavilo se da je razlog za to bila upravo debata s Bergsonom.\u00a0Me\u0111utim, Bergson nije bio fizi\u010dar. Iz njegovih objavljenih knjiga, u kojima kritizira Einsteinov koncept vremena i generalni smjer moderne fizike, mo\u017ee se vidjeti da nije imao dobro razumijevanje novih znanstvenih spoznaja njegova vremena. Francuski filozof Maurice Merleau-Ponty ukazao je da Einstein u debati nije sasvim razumio Bergsonove filozofske argumente, no da je tako\u0111er jasno da je Bergsonovo razumijevanje teorije relativnosti bilo dosta povr\u0161no. Me\u0111utim, Einstein nije tvrdio da je filozof, dok je Bergson o\u010dekivao prihva\u0107anje njegovih mi\u0161ljenja me\u0111u fizi\u010darima.\u00a0Na pitanje za\u0161to Einstein nije dobio nagradu za teoriju relativnosti, odbor nikad nije dao konkretan odgovor, ve\u0107 su samo primijetili da je vrlo popularni filozof kritizirao teoriju i suprotstavio joj se. Taj razlog djeluje kao \u200b<em>argumentum ad verecundiam<\/em><em>\u200b<\/em>, argument autoriteta. Teorija relativnosti tretirala se kao teorija u podru\u010dju filozofije, a ne fizike.<\/p>\n<p>Literatura:<\/p>\n<p>Dainton, Barry. \u200b<em>&#8220;Temporal Consciousness&#8221;<\/em><em>\u200b<\/em>, The Stanford Encyclopedia of Philosophy, Fall 2017 Edition Percival, Ray Scott. \u200b<em>\u201cBergson: Challenger to Einstein&#8217;s theory of time\u201d<\/em><em>\u200b<\/em>, Times Higher Education, 2000. Tadi\u0107, Ivan. \u200b<em>&#8220;Bergsonovo poimanje Einsteinove teorije relativnosti&#8221;<\/em><em>\u200b<\/em>, Filozofska istra\u017eivanja, vol. 26, br. 3<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Max Carin Bali\u0107 i Lovro Kalinov\u010di\u0107, 4.g<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Einsteinov i Bergsonov spor: vrijeme &nbsp; Albert Einstein je poznata li\u010dnost u popularnoj kulturi jo\u0161 i danas. Njegov najzna\u010dajniji akademski uspjeh su teorije specijalne i generalne relativnosti, koje su, uz kvantnu teoriju, temelj velikog dijela dana\u0161njih istra\u017eivanja u modernoj fizici. Henri-Louis Bergson je danas ne\u0161to manje poznata osoba, no u svoje vrijeme je bio me\u0111u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[94,246],"tags":[306,305,308,166,304,303,262,307],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12540"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12540"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12540\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12562,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12540\/revisions\/12562"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}