Eugenika ozna\u010dava kori\u0161tenje znanja o genetici radi manipuliranja genskim sastavom stanovni\u0161tva, s ciljem usa\u0111ivanja \u017eeljenih osobina u ljudski rod. Kao pojam uvodi ju Francis Galton 1883. godine. S obzirom da je eugenika orijentirana na tzv. pobolj\u0161anje \u010dovje\u010danstva u cjelini, u kona\u010dnici je cilj unaprijed odrediti sastav stanovni\u0161tva kako bi se postigla maksimalna produktivnost, u\u010dinkovitost te funkcionalnost ljudskoga roda. S obzirom da je eugenika kao ideja napredovala kroz vrijeme, mo\u017eemo ju podijeliti na staru i novu. Stara eugenika ima korjene jo\u0161 u antici te se od nove razlikuje po tome \u0161to nema direktnoga djelovanja na ljudski genom. \u010cesto je prisutno utjecanje na spolni sastav stanovni\u0161tva s obzirom da su kroz povijest mu\u0161ka djeca uvijek bila po\u017eeljnija. Zabilje\u017eeni su i slu\u010dajevi sterilizacije osoba s mentalnom retardacijom te prijestupnika kao \u0161to su npr. silovatelji.\u00a0 Tu pod metode spadaju prisilni poba\u010daj, sterilizacija i eutanazija. Nova eugenika sve to odvodi na vi\u0161i stupanj nude\u0107i mogu\u0107nosti utjecanja na gene. Razvijene su metode detekcije bolesti na fetusima pomo\u0107u koje se otvaraju prilike abortiranja djeteta s nepo\u017eeljnim osobinama. Tako\u0111er, znanost je uznapredovala do razine na kojoj je mogu\u0107e izabrati boju kose i o\u010diju djeteta \u0161to je jedna klinika i ponudila budu\u0107im roditeljima, no to je nai\u0161lo na veliko neodobravanje javnosti pa je projekt obustavljen. Kroz povijest je eugenika smatrana znano\u0161\u0107u, no iz dana\u0161nje perspektive te\u0161ko ju je smatrati takvom jer je u su\u0161tini samo primjena ve\u0107 postoje\u0107ih metoda u druge svrhe koje \u010desto nisu orijentirane na op\u0107u dobrobit. Eugenika bi u nekim svojim ostvarenjima mogla imati pozitivne posljedice i biti po\u017eeljna, ali nu\u017eno je naglasiti da je mogu\u0107nost zlouporabe manipulacije genima veoma opasna jer donosi posljedice kao \u0161to su jo\u0161 ve\u0107a klasna podijeljenost i genska diskriminacija. Tako\u0111er se javljaju pitanja s eti\u010dkoga gledi\u0161ta o tome koliko je ispravno mije\u0161ati se u ljudsku prirodu. Povrje\u0111uje li se tako dostojanstvo jo\u0161 nero\u0111enoga djeteta ili op\u0107a korist ipak prete\u017ee? Te\u0161ko je na ta pitanja dati konkrene odgovore jer se tu upli\u0107e i pitanje je li va\u017enija kvaliteta \u017eivota ili trebamo \u017eivot promatrati kao ne\u0161to \u0161to ima svrhu na svim razinama. Do jedne mjere treba uzeti u obzir kvalitetu \u017eivota te utjecati na iskorjenjivanje te\u0161kih bolesti koje onemugu\u0107uju \u017eivot bez niza te\u0161kih komplikacija, no mije\u0161ati se ba\u0161 u svaki aspekt djetetova izgleda i karaktera \u010dini se kao naru\u0161avanje odre\u0111ene prirodne ravnote\u017ee. Ako promatramo \u010dovje\u010danstvo kao stroj, svakako bi bilo dobro da barem do neke razine svi dijelovi funkcioniraju te ih je upravo onoliko koliko je potrebno da bi sve teklo glatko, no provo\u0111nje takvoga ideala u stvarnost zahtijevalo bi povredu ljudskih prava te bi potencijalno stvorilo samo novi skup problema. Kad razmislimo o ve\u0107 spomenutoj Klinici za plodnost u Los Angelesu, vidimo da cilj nije bilo nikakvo unaprje\u0111ivanje \u010dovje\u010danstva koje bi imalo op\u0107u korist. ve\u0107 jednostavno hirovito mije\u0161anje u ljudski genom bez nekakva pretjeranog cilja koji u kona\u010dnici roditeljima ne\u0107e donijeti veliko zadovoljstvo. Upravo slu\u010daj Duchesnau i McCollouh, koje su iz prili\u010dno sebi\u010dnih razloga htjele gluho dijete, pokazuje kako ne bi svi tim mogu\u0107nostima pristupali gledaju\u0107i na djetetovu dobrobit, ve\u0107 kao na priliku za ispunjenje vlastitih \u017eelja, bile one u najboljem djetetovu interesu ili ne. Za razliku od toga, misaoni plan za kontrolu kvalitativnoga odnosa spolova u Kini na konceptualnoj je razini prili\u010dno dobra ideja za stvaranje funkcionalnijega dru\u0161tva. Ideja je minimalno invazivna s obzirom da se utje\u010de samo na spol, no pitanje je koliko bi to bilo uistinu uspje\u0161no s obzirom da bi zahtijevalo velik stupanj kontrole stanovni\u0161tva i prakti\u010dki ga prisililo na koncept s kojim se sigurno ne bi svi slagali. Cijelo podru\u010dje reprogenetike siva je zona s obzirom da name\u0107e pitanje koje su osobine zapavo dobre i po\u017eeljne te po kojim ih kriterijima proglasiti takvima. Najlogi\u010dnije bi bilo gledati sa stajali\u0161ta nekakve koristi za dru\u0161tvo, odnosno prema tome kakvi ljudi najvi\u0161e doprinose zajednici. No \u010dak ni to nije dovoljno dobar kriterij jer je upravo individualnost ta koja stvara pomjene, za razliku od uniformiranosti do koje bi do\u0161lo kad bi se svima ugra\u0111ivao \u201epo\u017eeljan\u201c skup osobina. Op\u0107enito bi se ideja eugenike mogla realizirati na dobar i na lo\u0161 na\u010din te nije lako dati krajnji sud o tome je li moralno opravdana ili ne. Sve se na kraju svodi na ljusku \u0107ud koja je po prirodi sklona zloupotrijebiti koncepte koji su u sr\u017ei dobri pa nije te\u0161ko povjerovati da bi se isto dogodilo i u ovoj situaciji.<\/p>\n
Laura Matijaca, 3. a<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Eugenika ozna\u010dava kori\u0161tenje znanja o genetici radi manipuliranja genskim sastavom stanovni\u0161tva, s ciljem usa\u0111ivanja \u017eeljenih osobina u ljudski rod. Kao pojam uvodi ju Francis Galton 1883. godine. S obzirom da je eugenika orijentirana na tzv. pobolj\u0161anje \u010dovje\u010danstva u cjelini, u kona\u010dnici je cilj unaprijed odrediti sastav stanovni\u0161tva kako bi se postigla maksimalna produktivnost, u\u010dinkovitost te […]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[94,246],"tags":[308,326,327,166,328,262],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11517"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11517"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11517\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11518,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11517\/revisions\/11518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}