{"id":10601,"date":"2017-12-13T18:34:03","date_gmt":"2017-12-13T17:34:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=10601"},"modified":"2017-12-22T18:41:07","modified_gmt":"2017-12-22T17:41:07","slug":"u-spomen-na-akademika-antu-stamaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/wp\/?p=10601","title":{"rendered":"U spomen na akademika Antu Stama\u0107a"},"content":{"rendered":"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u srijedu 13. prosinca komemorativni sastanak u spomen na akademika Antu Stama\u0107a<\/strong>, hrvatskog pjesnika, teoreti\u010dara knji\u017eevnosti, esejista i prevoditelja koji je umro 30. studenog 2016. Vi\u0161e o akademiku Stama\u0107u mo\u017eete pro\u010ditati na novo ure\u0111enoj stranici o njemu Ante Stama\u0107<\/a>.<\/p>\n

Ante Stama\u0107 rodio se 9. listopada 1939. na otoku Molatu. Djetinjstvo je proveo u Dubrovniku, Kri\u017eevcima, Daruvaru, Molatu i Zadru. Gimnaziju i srednju glazbenu \u0161kolu polazio je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. maturirao. Diplomirao je komparativnu knji\u017eevnost i engleski jezik 1963. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, magistrirao 1970. komparatisti\u010dkom radnjom o Tinu Ujevi\u0107u, te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Izme\u0111u 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani, te filozofiju i germanistiku u Be\u010du. Godine 1971. izabran je za znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju knji\u017eevnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1978. je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, naslijediv\u0161i Juru Ka\u0161telana. Za redovnog sveu\u010dili\u0161nog profesora bio je izabran 1989. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004. Za redovitog \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2002., a od 2010. do 2014. bio je tajnik Razreda za knji\u017eevnost HAZU.<\/p>\n

U dva je navrata (1981.\u20131984., te 1991.\u20131992.) Stama\u0107 bio predsjednik Hrvatskoga filolo\u0161kog dru\u0161tva, a od 1995. do 1999. predsjednik Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika. Bio je i potpredsjednik Matice hrvatske. Objavio je zbirke pjesama Rasap<\/em> (1962), Sa svijetom jedno<\/em> (1965.), Smjer<\/em> (1968.), Doba prisje\u0107anja<\/em> (1968.), De\u0161ifriranje Vage<\/em> (1972.), Odronske poredbe <\/em>(1982.), \u017dalostinke<\/em> (1991.), Crne rupe, mra\u010dni soneti<\/em> (1995.), Izabrane pjesme<\/em> (1997.), Zvonki moteti<\/em> (2004.), Molat<\/em> (s T. M. Bilosni\u0107em, 2006), Vrijeme, vrijeme<\/em> (2007) i Your and My Signs<\/em> (2008.).<\/p>\n

Autor je knjiga eseja Ogledi<\/em> (1980.), Knji\u017eevni \u017eivot<\/em> (1993.), Na prijelazu<\/em> (1996.), Vrijednosti, pogledi i ogledi<\/em> (1998.), Moje motri\u0161te<\/em> (2006.), Predgovori\/pogovori (<\/em>2013.), kao i vi\u0161e skupnih knjiga.<\/p>\n

Va\u017eniji knji\u017eevni prijevodi akademika Stama\u0107a su djela Rainera Marije Rilkea, Gottfrieda Benna, G\u00fcnthera Grassa (sve zajedno s Trudom Stama\u0107), Bertolta Brechta (15 drama), Huga von Hofmannsthala (Svatkovi\u0107<\/em>), Jamesa Joycea (Prognanici, Komorna glazba<\/em>), Johna Webstera (Vojvotkinja Malfe\u0161ka<\/em>), Beaumont &: Fletcher (Vitez goru\u0107eg tu\u010dka<\/em>) i Johanna Wolfganga von Goethea (Faust<\/em>, 1. i II. dio).<\/p>\n

Izvor: HAZU<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"