Kako nam izgleda u\u010denje uz glazbu?<\/b><\/p>\n
Mnogi od nas vole svoj proces u\u010denja obogatiti glazbom. Nekima glazba puno poma\u017ee za koncentraciju, dok je drugima mo\u017eda glavna motivacija u\u010diniti u\u010denje barem malo dinami\u010dnijim i zabavnijim. Velike su razlike i u odabranim \u017eanrovima glazbe \u2013 neki \u0107e pustiti da u <\/span>backgroundu <\/span><\/i>svira klasika, drugi \u0107e pokrenuti svoju najdra\u017eu <\/span>pop <\/span><\/i>playlistu, a ima i onih koji se za pomo\u0107 pri u\u010denju okre\u0107u <\/span>heavy metalu<\/span><\/i>! Kako bismo malo detaljnije istra\u017eili utjecaj glazbe na iskustvo u\u010denja, odlu\u010dili smo provesti kratko istra\u017eivanje. U fokus smo stavili klasi\u010dnu glazbu, prije svega kako bismo ju malo vi\u0161e popularizirali me\u0111u mla\u0111om publikom, ali i kako bismo pokazali koliko je <\/span>klasika<\/span><\/i> zapravo \u0161irok pojam, odnosno koliko se razli\u010ditih emocija i atmosfera\u00a0 u njoj krije. Pritom smo odabrali trojicu vrlo razli\u010ditih skladatelja te nas je zanimalo koji \u0107e se od njih pokazati najboljim motivatorom za u\u010denje.<\/span><\/p>\n Wolfgang Amadeus Mozart<\/b><\/p>\n Mozart u ovo natjecanje definitivno ulazi kao favorit \u2013 postoji popularna teorija da slu\u0161anje njegove glazbe pobolj\u0161ava mentalne sposobnosti te da \u010dak mo\u017ee rezultirati boljim rezultatima na IQ testovima. Njegova glazbena djela \u010desto su bila inspirirana idejama prosvjetiteljstva \u2013 dru\u0161tvenog i umjetni\u010dkog pokreta koji je na prvo mjesto stavljao na\u0161 razum i logiku, nasuprot religiji koja je ranije imala glavnu ulogu u dru\u0161tvu. U vrijeme prosvjetiteljstva svijet je do\u017eivio veliki napredak znanosti i tehnologije (Prva industrijska revolucija), zato nije iznena\u0111uju\u0107e da se glazba tog doba toliko povezuje s u\u010denjem i inteligencijom.<\/span><\/p>\n Fr\u00e9d\u00e9ric Chopin<\/b><\/p>\n Kao konkurencija Mozartu dolazi Chopin, jedan od najistaknutijih skladatelja iz razdoblja romantizma. To je vrijeme bilo obilje\u017eeno bu\u0111enjem brojnih nacionalnih pokreta, a umjetnici su se u svom stvarala\u010dkom procesu posve prepu\u0161tali osje\u0107ajima i intuiciji. U duhu tog doba, Chopin se proslavio izrazito ekspresivnim i emotivnim skladbama koje su pomicale granice harmonije, ritma i glazbene forme. Upravo ta osje\u0107ajnost \u010dini ga jednim od omiljenih skladatelja, ne samo me\u0111u <\/span>hardcore<\/span><\/i> obo\u017eavateljima klasike, nego i u mnogo \u0161iroj publici. Zna\u010di li to da \u0107e mo\u017eda ba\u0161 njegova djela na\u0161im ispitanicima dati najbolju podr\u0161ku pri u\u010denju?<\/span><\/p>\n Erik Satie<\/b><\/p>\n Iako je svijet tijekom povijesti vidio mnogo ekscentri\u010dnih umjetnika s neobi\u010dnim \u017eivotima, Satie vjerojatno nadma\u0161uje svu konkurenciju. Ovaj je skladatelj, izme\u0111u ostalog, osnovao vlastitu religiju, jeo je isklju\u010divo bijelu hranu, svoja je djela \u010desto nazivao zanimljivim imenima (jedna se kolekcija zove <\/span>Tri skladbe u obliku kru\u0161ke<\/span><\/i>), a u jednom se periodu priklju\u010dio i vojsci kako bi pobjegao iz konzervatorija, no kad mu se ni vojska nije svidjela, namjerno se razbolio kako bi ga otpustili. Nakon njegove smrti, u njegovom su stanu prona\u0111ena dva velika koncertna klavira, koji su stajali jedan na drugom \u2013 budu\u0107i da Satie nikad nije primio niti jednog posjetitelja, nitko ne zna kako su klaviri zavr\u0161ili u toj poziciji.<\/span><\/p>\n Govore\u0107i o njegovim skladbama, Satie se smatra za\u010detnikom ambijentalne glazbe. On je prvi po\u010deo skladati glazbu kojoj nije svrha da ju se aktivno slu\u0161a, nego da bude u pozadini \u2013 mo\u017eda su upravo njegova djela savr\u0161ena pozadinska glazba za u\u010denje?<\/span><\/p>\n <\/p>\n Kako je izgledalo istra\u017eivanje?<\/b><\/p>\n Na\u0161e je istra\u017eivanje okupilo 15 sudionika, koji su u\u010dili ukupno 3 seta informacija, po jedan uz glazbu svakog od navedenih skladatelja. Informacije za u\u010denje bile su parovi rije\u010di i brojeva, koje je trebalo zajedno pamtiti (ideja je bila da se povezuju razli\u010dite vrste podatka, sli\u010dno onome kad u\u010dimo npr. godine povijesnih doga\u0111aja). U svakom setu informacija nalazilo se po 20 takvih parova, a cilj sudionika bio je uspje\u0161no zapamtiti \u0161to ve\u0107i broj kompletnih parova nakon 15-minutnog u\u010denja uz glazbu. No, nismo bilje\u017eili samo informacije o koli\u010dini nau\u010denog \u2013 sve smo sudionike pitali i za komentare na sami proces u\u010denja \u2013\u00a0 \u0161to im se svidjelo, \u0161to ih je mo\u017eda omelo u u\u010denju, i \u0161to op\u0107enito misle o glazbi uz koju su u\u010dili.\u00a0<\/span><\/p>\n …i \u0161to smo na kraju saznali?<\/b><\/p>\n Uz Chopinovu glazbu ispitanici su u prosjeku zapamtili 9,6 od ukupno 20 zadanih parova. Satie je bio ne\u0161to poticajniji te je u prosjeku donosio 11 nau\u010denih parova, a pobjedu je odnio <\/span>Mozart <\/b>s prosje\u010dnih 11,6 parova. Komentari sudionika tako\u0111er su nam dali zanimljive informacije o u\u010denju uz pojedinog skladatelja. Tako je, primjerice, dio sudionika komentirao kako su im glasniji i dramati\u010dniji dijelovi pojedinih Chopinovih skladbi bili distrakcija pri u\u010denju, \u0161to obja\u0161njava njegov ni\u017ei rezultat u odnosu na ostale skladatelje. No, od sudionika smo saznali i da takve glazbene distrakcije nisu nu\u017eno negativna stvar, nego da u nekim slu\u010dajevima oboga\u0107uju iskustvo u\u010denja. Gotovo su svi sudionici u nekim trenucima spontano prebacivali fokus na glazbu jer su istinski u\u017eivali u njoj, ali uglavnom im nije bio problem vratiti se zadatku. Ve\u0107ina tako opisuje jednu miroljubivu koegzistenciju glazbe i u\u010denja, u kojoj glazba ponekad do\u0111e do malo ja\u010deg izra\u017eaja, ali uglavnom ne remeti koncentraciju osobe, nego joj mo\u017eda \u010dak i osigurava bolju dinamiku. Svi su prisutnost glazbe smatrali pozitivnom, a \u010dak i oni koji nemaju obi\u010daj slu\u0161ati klasiku, na kraju su u toj glazbi prona\u0161li ne\u0161to za sebe, pa se nadamo da smo motivirali i neke budu\u0107e slu\u0161atelje!<\/span><\/p>\n Umjesto zaklju\u010dka<\/b><\/p>\n Na kraju ovog malog istra\u017eivanja, podsje\u0107amo na jednu va\u017enu stvar. U\u010denje je, naravno, \u010desto vrlo zahtjevan proces, a od nas se nerijetko tra\u017ei i da zapamtimo jako puno\u00a0 informacija u jako kratkom vremenu. I svjesni smo da Mio\u010dani imaju reputaciju kao ekipa koja kasne no\u0107ne sate mora provoditi u pripremama za nadolaze\u0107e testove. No, nemojmo zaboraviti da u\u010denje ne mora nu\u017eno biti stresan proces i da mi sami mo\u017eemo utjecati na uvjete u kojima u\u010dimo. Svatko od nas mo\u017ee u\u010denju pridodati ne\u0161to \u0161to \u0107e donijeti malo u\u017eivancije \u2013 bilo da se radi o \u0161alici kave, le\u017eanju na kau\u010du umjesto sjedenja za radnim stolom, ili pak omiljene playliste. U\u010dite, ali i u\u017eivajte!\u00a0<\/span><\/p>\n <\/p>\n Tekst: Gabriel \u010cajsa i Lara Seme\u0161, 4.F<\/span><\/p>\n Naslovna fotografija: Kelly Sikkema<\/a> na Unsplash<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako nam izgleda u\u010denje uz glazbu? Mnogi od nas vole svoj proces u\u010denja obogatiti glazbom. Nekima glazba puno poma\u017ee za koncentraciju, dok je drugima mo\u017eda glavna motivacija u\u010diniti u\u010denje barem malo dinami\u010dnijim i zabavnijim. Velike su razlike i u odabranim \u017eanrovima glazbe \u2013 neki \u0107e pustiti da u backgroundu svira klasika, drugi \u0107e pokrenuti svoju najdra\u017eu pop playlistu, a ima i onih koji se za pomo\u0107 pri u\u010denju okre\u0107u heavy metalu! Kako bismo malo detaljnije istra\u017eili utjecaj glazbe na iskustvo […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3774,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3773"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3773"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3773\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3775,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3773\/revisions\/3775"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3774"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}