{"id":3740,"date":"2024-06-18T18:36:36","date_gmt":"2024-06-18T18:36:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3740"},"modified":"2024-06-18T18:42:48","modified_gmt":"2024-06-18T18:42:48","slug":"filozofija-i-hobiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3740","title":{"rendered":"Filozofija i hobiji"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"font-weight: 400;\">Svatko od nas nekada si je postavio pitanje koje se mo\u017ee smatrati filozofskim. U \u010detvrtom razredu \u010dak se i u \u0161koli po\u010dinjemo suo\u010davati s nekim te\u017eim filozofskim pitanjima, htjeli mi to ili ne. Iako nam se filozofska pitanja \u010desto \u010dine kao ne\u0161to daleko, odvojeno od svakodnevnog \u017eivota, mali filozof u nama ipak ponekad do\u0111e do izra\u017eaja.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Kriju li se upravo u na\u0161oj svakodnevici i hobijima neki <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">hintovi<\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\"> o na\u0161em filozofskom pogledu na svijet? Smatraju li ljubitelji informatike da \u0107e se ljudska svijest jednog dana uspje\u0161no <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">uploadati <\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\">u ra\u010dunalne sustave? Zagovaraju li umjetnici ideju da su emocije va\u017enije od razuma, vjeruju li eti\u010dari u postojanje objektivne pravde? U potrazi za odgovorima na takva pitanja odlu\u010dila sam provesti kratko istra\u017eivanje.<\/span><\/p>\n<p><b>Kako je izgledalo istra\u017eivanje?<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Istra\u017eivanje je bilo u obliku kratke ankete koja je sadr\u017eavala 7 filozofskih teza. Ispitanici su za teze morali ozna\u010diti u kojoj se mjeri s njima (ne) sla\u017eu na ljestvici od 1 (\u201eNimalo se ne sla\u017eem.\u201c) do 5 (\u201ePotpuno se sla\u017eem.\u201c).<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Teze su bile:<\/span><\/p>\n<ul>\n<li style=\"font-weight: 400;\" aria-level=\"1\"><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eIako se svakog trenutka mijenjamo, stje\u010demo nova iskustva i dobivamo nove poglede na svijet, postoji ne\u0161to \u0161to tijekom cijelog \u017eivota ostaje nepromijenjeno \u2013 ne\u0161to \u0161to ostaje o\u010duvano neovisno o bilo kojem utjecaju okoline.\u201c<\/span><\/i><\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li style=\"font-weight: 400;\" aria-level=\"1\"><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eRazlika izme\u0111u ljudi i ostalih \u017eivih bi\u0107a dovoljno je zna\u010dajna da ljude mo\u017eemo smatrati posebnom kategorijom \u017eivog svijeta, odvojenom od svih ostalih vrsta.\u201c<\/span><\/i><\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li style=\"font-weight: 400;\" aria-level=\"1\"><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eNe postoji univerzalna, objektivna ideja pravde, ljubavi, ljepote&#8230; Ti koncepti postoje samo unutar svijesti pojedinca i za svakoga zna\u010de ne\u0161to druga\u010dije.\u201c<\/span><\/i><\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li style=\"font-weight: 400;\" aria-level=\"1\"><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eLjudska sloboda izbora samo je privid \u2013 kombinacija na\u0161e genetike i utjecaja okoline jednozna\u010dno odre\u0111uje koje \u0107emo odluke donijeti u \u017eivotu.\u201c<\/span><\/i><\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li style=\"font-weight: 400;\" aria-level=\"1\"><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eLjudska se svijest ni u teoriji ne mo\u017ee prebaciti u neki informati\u010dki sustav, koliko god on napredan bio \u2013 svijest je mnogo vi\u0161e od kompleksne mre\u017ee informacija.\u201c<\/span><\/i><\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li style=\"font-weight: 400;\" aria-level=\"1\"><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eEmocije, intuicija i duhovnost va\u017eniji su za \u010dovjeka nego razum, inteligencija i logi\u010dko rasu\u0111ivanje.\u201c<\/span><\/i><\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li style=\"font-weight: 400;\" aria-level=\"1\"><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eAko ni\u0161ta u budu\u0107nosti ne sprije\u010di daljnji razvoj znanosti, znanost \u0107e jednog dana mo\u0107i u potpunosti objasniti sve \u0161to se doga\u0111a u svemiru.\u201c<\/span><\/i><\/li>\n<\/ul>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Anketa je sadr\u017eavala i dva dodatna pitanja u kojima su ispitanici mogli birati izme\u0111u dvadesetak znanstvenih, umjetni\u010dkih i ostalih aktivnosti te me\u0111u njima ozna\u010diti one koje ih najvi\u0161e zanimaju, kao i one koje su im najmanje drage.<\/span><\/p>\n<p><b>\u0160to se o\u010dekivalo?<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Budu\u0107i da su ispitanici ipak Mio\u010dani, prvo mi se stvorila slika nekog tipi\u010dnog znanstvenika, racionalista; nekoga tko apsolutno u\u017eiva u jasnom i logi\u010dnom svijetu formula i brojeva, ali se, s druge strane, hvata za glavu pri pogledu na umjetni\u010dka djela koja se mogu interpretirati na tisu\u0107u razli\u010ditih, jednako <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">ispravnih<\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\"> na\u010dina.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Tu skupinu ispitanika odlu\u010dila sam nazvati <\/span><b>prosvjetiteljima<\/b><span style=\"font-weight: 400;\">, po uzoru na intelektualni pokret koji je bio aktivan krajem 1700. (Povijest, gradivo tre\u0107eg razreda ), a temeljio se na racionalnom, znanstvenom pogledu na svijet.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prosvjetitelji su bili znanstveno orijentirani pojedinci koji su skloniji gledati svijet racionalisti\u010dki, bez spiritualne komponente. U skladu s time, vjerojatno bi odbacili ideju postojanja objektivnih ideala (teza 3), mogu\u0107e je da bi vjerovali u ideju determinizma (teza 4), a razum bi stavljali ispred emocija (odbacili bi tezu 6). Mo\u017eda bi vjerovali i u mogu\u0107nost tzv. <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">mind uploadinga <\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\">(odbacili bi tezu 5) te smatrali da \u0107e znanost jednoga dana mo\u0107i ponuditi sve odgovore koje tra\u017eimo (teza 7). Znanstveni pogled na svijet zna\u010dio bi i da nemamo razloga ljude smatrati zna\u010dajno druga\u010dijima od ostatka \u017eivog svijeta (odbacuje se teza 2) te da je svako na\u0161e stajali\u0161te podlo\u017eno promjeni pod utjecajem okoline (odbacuje se teza 1).<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Nasuprot prosvjetiteljima zami\u0161ljam skupinu umjetnika i humanista koji su skloniji prepustiti se emocijama i gledati \u010dovjeka kao duhovno bi\u0107e, odbacuju\u0107i isklju\u010divo racionalni pogled na svijet. Njih \u0107u nazvati <\/span><b>romanti\u010darima <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">(ponovno po uzoru na intelektualni pokret nastao po\u010detkom 1800.\u00a0 kao reakcija na prosvjetiteljstvo ).<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Romanti\u010dare definitivno mogu zamisliti kako vjeruju u postojanje objektivnih ideala poput ljepote i pravde (odbacili bi tezu 3). Vjerojatno bi \u010dvr\u0161\u0107e zagovarali ideju slobodne volje (odbacili bi tezu 4), a vrijednost ljudske duhovnosti i emocija najvjerojatnije bi cijenili vi\u0161e od razuma (teza 6). Mislim da bi ta skupina bila sklonija spiritualnom pogledu na svemir te bi ljudsku svijest vjerojatno gledala kao ne\u0161to \u0161to nadilazi ograni\u010denja materijalnog svijeta (teze 1, 2 i 5). U skladu s time, ne bi vjerovali da znanost ikada mo\u017ee odgovoriti na sva pitanja (odbacili bi tezu 7).<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><b>&#8230;i, \u0161to se na kraju saznalo?<\/b><\/p>\n<p><b>Za po\u010detak \u2013 generalni filozofski stavovi Mio\u010dana<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Budu\u0107i da je odaziv ispitanika bio prili\u010dno velik (vi\u0161e od 120 odgovora), bila bi \u0161teta ne iznijeti i podatke o op\u0107enitom filozofskom mi\u0161ljenju Mio\u010dana, neovisno o hobijima i interesima.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">U nastavku slijede prosje\u010dne ocjene koje su ispitanici dali filozofskim tezama:<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eIako se svakog trenutka mijenjamo, stje\u010demo nova iskustva i dobivamo nove poglede na svijet, postoji ne\u0161to \u0161to tijekom cijelog \u017eivota ostaje nepromijenjeno \u2013 ne\u0161to \u0161to ostaje o\u010duvano neovisno o utjecaju okoline.\u201c<\/span><\/i><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prosje\u010dna ocjena: <\/span><b>3.91 (\u201eUglavnom se sla\u017eem.\u201c)<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ve\u0107ina ispitanih Mio\u010dana (55 %) ozna\u010dila je kako se uglavnom sla\u017ee s ovom tezom, dok ih se \u010dak 25% u potpunosti slo\u017eilo. Na prvi pogled, broj u\u010denika koji je prihvatio tezu mo\u017ee se \u010diniti iznena\u0111uju\u0107e velikim. Ipak, tu tezu stvarno nije lako odbaciti. Svi mi u nekoj mjeri vjerujemo ili barem \u017eelimo vjerovati da \u0107e ono ne\u0161to \u0161to nas definira, neovisno o svemu, ipak ostati o\u010duvano.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eRazlika izme\u0111u ljudi i ostalih \u017eivih bi\u0107a dovoljno je zna\u010dajna da ljude mo\u017eemo smatrati posebnom kategorijom \u017eivog svijeta, odvojenom od svih ostalih vrsta.\u201c<\/span><\/i><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prosje\u010dna ocjena: <\/span><b>3.47 (\u201eNiti se sla\u017eem niti se ne sla\u017eem.\u201c)<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ova teza pokazala se relativno kontroverznom me\u0111u ispitanim Mio\u010danima \u2013 s njom se djelomi\u010dno ili potpuno slo\u017eilo 56 % ispitanika, ali gotovo 30% ju je odbacilo. Velik udio afirmacije nije iznena\u0111uju\u0107, ali te\u0161ko je pretpostaviti radi li se o aroganciji ili su u pozadini neka druga uvjerenja (primjerice religijska). S druge strane, je li se cijela negacijska skupina vodila Darwinovom teorijom evolucije ili je i tamo bilo nekih drugih motiva? Te\u0161ko je re\u0107i.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eNe postoji univerzalna, objektivna ideja pravde, ljubavi, ljepote&#8230; Ti koncepti postoje samo u svijesti pojedinca i za svakoga zna\u010de ne\u0161to druga\u010dije.\u201c<\/span><\/i><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prosje\u010dna ocjena: <\/span><b>3.94 (\u201eUglavnom se sla\u017eem.\u201c)<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ovdje je stav Mio\u010dana bio vrlo jasan \u2013 39% ih se u potpunosti slo\u017eilo s tezom, dok ih se jo\u0161 39% uglavnom slo\u017eilo. Prili\u010dno razumljiv stav za svijet u kojem svatko ima jedinstvenu viziju. Te\u0161ko je vjerovati da se iza svega toga kriju objektivni ideali.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Mo\u017eda je \u017eivot ljep\u0161i ovom malom postotku koji vjeruje u ideale. Bez pravih ideala, ima li pravog napretka odnosno, znamo li prema \u010demu se kre\u0107emo u \u017eivotu? S druge strane, daje li nam odsutnost ideala ve\u0107u slobodu i sna\u017eniji osje\u0107aj neovisnosti? \u0160to biste vi izabrali?<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eLjudska sloboda izbora samo je privid \u2013 kombinacija na\u0161e genetike i utjecaja okoline jednozna\u010dno odre\u0111uje koje \u0107emo odluke donijeti u \u017eivotu.\u201c<\/span><\/i><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prosje\u010dna ocjena: <\/span><b>2.86 (\u201eNiti se sla\u017eem niti se ne sla\u017eem.\u201d)<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Najkontroverznija teza u anketi \u2013 ukupno 39 % ispitanika djelomi\u010dno se ili u potpunosti slo\u017eilo s tezom, dok je, tako\u0111er 39 %, djelomi\u010dno ili u potpunosti odbacilo tezu. Ve\u0107 mogu zamisliti \u017eestoku filozofsku debatu me\u0111u Mio\u010danima o ovoj temi.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u010cak niti moderna znanost nema konkretan odgovor na ovo pitanje. Pojavom kvantne fizike stav znanosti o determinizmu prili\u010dno se zakomplicirao. Najbolje u deterministi\u010dkom sustavu vjerovanja je \u0161to je sam po sebi logi\u010dki konzistentan \u2013 nemogu\u0107e mu je prona\u0107i protuprimjer. Svatko od nas, dakle, za sebe bira ho\u0107e li vjerovati u ovu tezu ili ne.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eLjudska se svijest ni u teoriji ne mo\u017ee prebaciti u neki informati\u010dki sustav, koliko god on napredan bio \u2013 svijest je mnogo vi\u0161e od kompleksne mre\u017ee informacija.\u201c<\/span><\/i><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prosje\u010dna ocjena: <\/span><b>3.81 (\u201eUglavnom se sla\u017ee.\u201c)<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">S ovom se tezom slo\u017eilo \u010dak 37 % ispitanika, dok ih se 26 % uglavnom slo\u017eilo. U svijetu u kojem se svakodnevno radi na razvoju \u0161to naprednije umjetne inteligencije, ideja svjesnih strojeva i <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">mind uploadinga<\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\"> (prebacivanja na\u0161e svijesti u ra\u010dunala) postaje sve prisutnija. Ipak, me\u0111u Mio\u010danima prevladava stav da na\u0161a svijest svojim bogatstvom nadilazi tehnologiju. Ho\u0107e li budu\u0107i znanstvenici opovrgnuti to mi\u0161ljenje ili \u0107e pak nai\u0107i na neo\u010dekivane prepreke i otkriti da je ljudska svijest ne\u0161to drugo? Vrijeme \u0107e pokazati.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eEmocije, intuicija i duhovnost va\u017eniji su za \u010dovjeka nego razum, inteligencija i logi\u010dko rasu\u0111ivanje.\u201c<\/span><\/i><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prosje\u010dna ocjena: <\/span><b>2.91 (\u201eNiti se sla\u017eem, niti se ne sla\u017eem.\u201c)<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Iako prosje\u010dna ocjena upu\u0107uje na to da je teza bila vrlo kontroverzna, valja napomenuti da je \u010dak 42 % ispitanika odgovorilo neutralno, dok su ostali uglavnom djelomi\u010dno prihvatili odnosno odbacili tezu (bilo je vrlo malo potpunih prihva\u0107anja \/ odbacivanja teze). \u010cini se kako Mio\u010dani podjednako cijene te dvije, \u010desto suprotstavljene, strane ljudske svijesti. Iako \u0107e uvijek biti onih koji emocije smatraju slabo\u0161\u0107u, dok \u0107e drugi mo\u017eda oti\u0107i i predaleko u prepu\u0161tanju osje\u0107ajima, ve\u0107ina ipak smatra da bi \u010dovjek, kao racionalno i emotivno bi\u0107e, trebao ostati <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">perfectly balanced, as all things should be.<\/span><\/i><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i><span style=\"font-weight: 400;\">\u201eAko ni\u0161ta u budu\u0107nosti ne sprije\u010di daljnji razvoj znanosti, znanost \u0107e jednog dana mo\u0107i u potpunosti objasniti sve \u0161to se doga\u0111a u svemiru.\u201d<\/span><\/i><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prosje\u010dna ocjena: <\/span><b>2.62 (\u201eNiti se sla\u017eem, niti se ne sla\u017eem.\u201c)<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Jedina teza koja je odba\u010dena u prosjeku \u2013 \u010dak 52 % ispitanika djelomi\u010dno ju je ili potpuno odbacilo, a 27 % prihvatilo. Unato\u010d znanstvenim interesima Mio\u010dana, \u010dini se da ve\u0107ina vjeruje kako su odgovori na neka pitanja ipak izvan dosega na\u0161ih znanstvenih disciplina. Radi li se o fizi\u010dkim ograni\u010denjima ili pak o ljudskome umu? Vjeruju li ljudi da jednostavno nikada ne\u0107emo vidjeti dovoljno svemira da bismo o njemu sve znali? Zahtijeva li razumijevanje svemira neku perspektivu koju ne mo\u017eemo imati? Kako god bilo, ve\u0107ina nas smatra da znanost kakvu poznajemo ipak ne\u0107e pru\u017eiti sve odgovore na pitanja koja tra\u017eimo.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><b>I, kona\u010dno&#8230; ono \u0161to je zapravo bilo cilj istra\u017eivanja<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Nakon otkrivanja generalnih stavova Mio\u010dana, do\u0161lo je vrijeme da vidimo jesu li ti stavovi nekako povezani s njihovim hobijima i interesima. Odlu\u010dila sam za svaku filozofsku tezu kreirati \u201eprofil interesa\u201d prosje\u010dnog Mio\u010dana koji se s tezom sla\u017ee, ali i onog koji ju odbacuje. Pritom sam mogu\u0107a podru\u010dja interesa podijelila u pet skupina (sport, umjetnost, humanisti\u010dke znanosti, prirodne znanosti i duhovnost\/religija), a interes Mio\u010dana mjerila prema tome koliko \u010desto su ta podru\u010dja navedena kao omiljena, a koliko \u010desto kao najgora.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Kada su profili interesa bili gotovi, shvatila sam da dva od navedenih pet podru\u010dja zapravo ne\u0107e dati zanimljivu statistiku jer ih ve\u0107ina Mio\u010dana obo\u017eava! Neovisno o razli\u010ditim filozofskim stavovima, Mio\u010dane ve\u017ee ljubav prema prirodnim znanostima (potpuno neo\u010dekivano ), ali i jo\u0161 ve\u0107a ljubav prema sportu! Tako je ova anketa, s jedne strane, ponovljeno potvrdila koliko Mio\u010dani vole znanost, a s druge strane potencijalno razbila stereotip o Mio\u010danima kao ekipi koja bi uvijek izabrala knjigu ili ra\u010dunalo umjesto sporta.\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Vratimo se na temu istra\u017eivanja. Kada su profili interesa bili dovr\u0161eni za svaku tezu, iskreno me iznenadila \u010dinjenica kako je po\u010detna hipoteza o prosvjetiteljima i romanti\u010darima bila uvelike <\/span><b>potvr\u0111ena<\/b><span style=\"font-weight: 400;\">. Odgovori ispitanika na svaku od 7 teza uglavnom su prikazivali borbu me\u0111u tim dvjema suprotstavljenim stranama.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Naime, profili interesa za znanstveni, racionalisti\u010dki pogled na filozofska pitanja (prihva\u0107anje determinizma, vjerovanje u znanost kao rje\u0161enje, odbacivanje ideje o idealima&#8230;) u prosjeku su pokazali vrlo izra\u017een negativan stav prema duhovnosti (oko 40 % ih je navodilo duhovnost kao najgore podru\u010dje), a ni umjetnost ni humanisti\u010dke znanosti nisu ba\u0161 dobro pro\u0161le (zavr\u0161ile su kao najgora podru\u010dja u 30 % slu\u010dajeva, dok su samo u 15 % bile navedene kao omiljena podru\u010dja interesa). Taj sklad racionalisti\u010dkih stavova, odbacivanja spiritualnosti i izrazite usredoto\u010denosti na znanost kao podru\u010dje interesa, u velikoj mjeri odgovara ranije opisanom profilu <\/span><b>prosvjetitelja<\/b><span style=\"font-weight: 400;\">.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">S druge strane, u profilima interesa za suprotne filozofske stavove (odbacivanje determinizma, stavljanje emocija ispred razuma, vjerovanje u ideale&#8230;) pokazan je pozitivan stav prema duhovnosti (vi\u0161e od 40 % ih je navelo duhovnost kao va\u017eno podru\u010dje interesa), a pozitivan su <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">rejting <\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\">dobile i humanisti\u010dke znanosti i umjetnost (u 30 % slu\u010dajeva bile su omiljena podru\u010dja, a tek u 15 % nai\u0161le su na nezainteresiranost). Taj raspon interesa, slo\u017een sa spiritualno orijentiranim pogledom na svijet, prili\u010dno odgovara opisanom profilu <\/span><b>romanti\u010dara<\/b><span style=\"font-weight: 400;\">.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Budu\u0107i da nisu sve teze bile ni pribli\u017eno jednako kontroverzne, zapravo nije ispravno govoriti o prosvjetiteljima i romanti\u010darima kao dvjema suprotstavljenim skupinama jer tek je malen broj ispitanika sve teze ocijenio na na\u010din koji potpuno odgovara nekom od tih dvaju profila (provjerila sam, profilu prosvjetitelja ili romanti\u010dara potpuno odgovaraju samo \u010detiri ispitanika). Prosvjetitelji i romanti\u010dari zapravo nisu skupine ve\u0107 dva ekstrema \u2013 dva kraja jednog spektra, na kojem je ve\u0107ina ipak negdje izme\u0111u, iako mo\u017eda malo \u201enaginjemo\u201d na jednu ili drugu stranu. Ipak, korelacija izme\u0111u filozofskih stavova i ostalih interesa i dalje postoji i \u010dini se da u kombinaciji s nekim ekstremnijim mi\u0161ljenjima zaista dolaze i izra\u017eeniji stavovi o pojedinim podru\u010djima interesa. Tako je, primjerice, umjetnost nai\u0161la na vrlo izra\u017een negativanu ocjenu samo u manjim skupinama s najekstremnijim znanstveno-racionalisti\u010dkim stavovima (onima koji su podr\u017eali ideju <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">mind uploadinga<\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\"> i tezu da \u0107e znanost jednog dana mo\u0107i objasniti sve), dok je pozitivnu ocjenu dobila upravo kod onog relativno malog postotka ispitanika koji je emocije stavio ispred razuma. Na istim su mjestima i humanisti\u010dke znanosti dobile svoju najlo\u0161iju i najbolju statistiku, dok je interes za duhovnost bio daleko najja\u010di u onoj maloj skupini koja vjeruje u postojanje objektivnih ideala.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Dakle, sve je to zaista povezano. Mo\u017ee se zaklju\u010diti kako na\u0161i interesi i hobiji u velikoj mjeri odre\u0111uju kojim \u0107emo se ljudima okru\u017eiti i na koji \u0107emo na\u010din u\u010diti o svijetu. S druge strane, na\u0161i stavovi ponovno imaju vidljiv utjecaj na aktivnosti kojima \u0107emo posvetiti vrijeme. Ipak, jasno je da nikoga od nas nikakvo istra\u017eivanje niti statistika ne mo\u017ee u potpunosti opisati. Svi smo beskona\u010dno druga\u010diji od ostalih, s jedinstvenim setom ideja, stavova, hobija i snova.<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Tekst: Lara Seme\u0161, 4.F<\/span><\/p>\n<p>Naslovna fotografija: <a href=\"https:\/\/unsplash.com\/@brett_jordan?utm_content=creditCopyText&amp;utm_medium=referral&amp;utm_source=unsplash\">Brett Jordan<\/a> na <a href=\"https:\/\/unsplash.com\/photos\/brown-wooden-puzzle-game-board-D44kHt8Ex14?utm_content=creditCopyText&amp;utm_medium=referral&amp;utm_source=unsplash\">Unsplash<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svatko od nas nekada si je postavio pitanje koje se mo\u017ee smatrati filozofskim. U \u010detvrtom razredu \u010dak se i u \u0161koli po\u010dinjemo suo\u010davati s nekim te\u017eim filozofskim pitanjima, htjeli mi to ili ne. Iako nam se filozofska pitanja \u010desto \u010dine kao ne\u0161to daleko, odvojeno od svakodnevnog \u017eivota, mali filozof u nama ipak ponekad do\u0111e do izra\u017eaja. Kriju li se upravo u na\u0161oj svakodnevici i hobijima neki hintovi o na\u0161em filozofskom pogledu na svijet? Smatraju li ljubitelji informatike da \u0107e se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3741,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[44],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3740"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3740"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3740\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3742,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3740\/revisions\/3742"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3740"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3740"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3740"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}