{"id":3643,"date":"2024-06-18T16:26:54","date_gmt":"2024-06-18T16:26:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3643"},"modified":"2024-06-18T17:17:34","modified_gmt":"2024-06-18T17:17:34","slug":"okolina-ili-genetika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3643","title":{"rendered":"Okolina ili genetika?"},"content":{"rendered":"

Jedno od velikih znanstvenih pitanja je utje\u010de li na ljude vi\u0161e kako su odgojeni i \u0161to su do\u017eivjeli ili koliko su raznoliki njihovi genetski \u010dimbenici. Mnoge se grane psihologije bave ovim pitanjem, no isti\u010du se dvije: socijalna psihologija \u2013 koja stavlja naglasak na odgoj, te biolo\u0161ka psihologija \u2013 koja nagla\u0161ava genetiku. Socijalna psihologija promatra utjecaj vr\u0161nja\u010dkoga pritiska i dru\u0161tvenih medija kao neke od glavnih faktora pona\u0161anja pojedinca dok biolo\u0161ka psihologija istra\u017euje utjecaj neurotransmitera.<\/span><\/p>\n

Koje su metode istra\u017eivanja?<\/span><\/h2>\n

Neke od najzanimljivijih metoda istra\u017eivanja temelje se na prou\u010davanju razvoja djece, prou\u010davanju epigenetike na laboratorijskim \u0161takorima te na istra\u017eivanju i promatranju blizanaca.<\/span><\/p>\n

Razvoj djece prou\u010davali su mnogi ekstremisti koji se sr\u010dano zala\u017eu da genetika uvelike prevladava nad utjecajem okoline. Poznati primjer je Chomsky (1965.) koji je mislio da ljudi imaju uro\u0111eni kapacitet za jezik, odnosno <\/span>univerzalnu gramatiku<\/span><\/i>.\u00a0<\/span><\/p>\n

Epigenetika, za razliku od toga, prou\u010dava promjene u aktivnosti gena koje nastaju zbog okoline i ne mijenjaju temeljne sekvence DNA . Michael Meaney je svoju hipotezu da maj\u010dinska briga rano u \u017eivotu utje\u010de na kasnije pona\u0161anje ispitao na laboratorijskim \u0161takorima. Otkrio je razlike u reakcijama na stres tijekom \u017eivota ovisno o kvaliteti brige koju su prethodno dobili i time dokazao da odgoj od malih nogu ne utje\u010de samo na mentalno zdravlje \u0161takora, ve\u0107 i pojedinca.<\/span><\/p>\n

Prou\u010davanje blizanaca te njihovih razlika, naj\u010de\u0161\u0107a je metoda prou\u010davanja.<\/span><\/p>\n

Kako funkcionira istra\u017eivanje blizanaca?<\/span><\/p>\n

Studije blizanaca \u010desto prou\u010davaju jednojaj\u010dane i dvojaj\u010dane blizance zato \u0161to jednojaj\u010dani dijele 100 % svoje genetike i \u010desto \u017eive u istom okru\u017eenju, dok dvojaj\u010dani dijele samo 50 % genetike \u017eive\u0107i u istom okru\u017eenju.<\/span><\/p>\n

Jedna od novijih studija prou\u010davala je utjecaj genetike i okoline na emocionalne i kognitivne funkcije osobe, koriste\u0107i MRI na blizancima. Neke od tih funkcija uvelike su pod utjecajem genetike, no neke su povezane isklju\u010divo s okolinom.<\/span><\/p>\n

Istra\u017eivanje je provedeno na 270 odraslih blizanaca koji su ve\u0107 prije bili dio studije Prof. Gatta, u 2009. godini, kada je koristio uzorak od 1600 blizanaca.<\/span><\/p>\n

Najva\u017enije je otkri\u0107e da su neki genetski faktori utjecali na na\u010din percepcije te osje\u0107aje straha i sre\u0107e.<\/span><\/p>\n

Koje je bilo najve\u0107e istra\u017eivanje razlika blizanaca?<\/span><\/h2>\n

Dr. Beben Benyamin odlu\u010dio je odgovoriti na pitanje \u201eOdgoj ili geni?\u201c 2012. godine. Okupio je tim za provedbu istra\u017eivanja, ali je imao posve neobi\u010dnu metodu.\u00a0<\/span><\/p>\n

Umjesto provedbe istra\u017eivanja na nekom uzorku blizanaca i prou\u010davanju njihovog pona\u0161anja, odlu\u010dio je prou\u010davati sve studije blizanaca objavljene u prethodnih 50 godina. To je bila vrlo velika metaanaliza 17 804 karakteristika koriste\u0107i 2748 objavljenih znanstvenih radova izme\u0111u 1958. i 2012. godine.<\/span><\/p>\n

Uzorak ovog istra\u017eivanja zato je sadr\u017eavao vi\u0161e od 14,5 milijuna blizanaca, a koristio je samo ona istra\u017eivanja koja su prou\u010davala i jednojaj\u010dane i dvojaj\u010dane blizance.<\/span><\/p>\n

Saznali su da su u prosjeku \u0161anse za razlike u osobinama, ali i u bolestima 51 % zbog vanjskih faktora, a 49 % zbog genetskih. Iako je to relativno uravnote\u017een postotak izme\u0111u dviju krajnosti, postoje zna\u010dajne razlike individualnim karakteristikama.<\/span><\/p>\n

Primjer je bipolarni poreme\u0107aj koji se u prosjeku pojavio u osobe 70 % zbog genetike i 30 % zbog okolnih faktora.<\/span><\/p>\n

Ovakvo istra\u017eivanje ne daje potpuni odgovor o svim kognitivnim i drugim funkcijama. Me\u0111utim, istra\u017eivanja na blizancima provode se i danas, \u0161to dovodi do novih otkri\u0107a u znanosti.<\/span><\/p>\n

Bibliografija<\/span><\/h2>\n

Technology networks. (16. 2. 2024.) Twin Study Sheds Light On Nature Vs Nurture\u00a0Debate. [internet] <dostupno na: https:\/\/www.technologynetworks.com\/neuroscience\/news\/twin-study-sheds-light-on-nature-vs-nurture-debate-383904>\u00a0<\/span><\/p>\n

Matson, L. (14. 2. 2024.) Nature vs nurture: shedding light on heritable brain\u00a0activity. [Internet] <dostupno na: https:\/\/www.unsw.edu.au\/newsroom\/news\/2024\/02\/nature-vs-nurture-shedding-light-on-heritable-brain-activity>\u00a0<\/span><\/p>\n

Mcleod, S. (16. 2. 2024.) Nature Vs. Nurture Debate In Psychology. [Internet] <dostupno na: https:\/\/www.simplypsychology.org\/naturevsnurture.html><\/span><\/p>\n

Benyamin, B. (16. 2. 2024.) Nature v nurture: research shows it\u2019s both. [Internet] <dostupno na: https:\/\/qbi.uq.edu.au\/article\/2015\/05\/nature-v-nurture-research-shows-it%E2%80%99s-both><\/span><\/p>\n

Tekst: Jana Krajnovi\u0107, 2.B<\/p>\n

Naslovna fotografija: Tim Bish<\/a> na Unsplash<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedno od velikih znanstvenih pitanja je utje\u010de li na ljude vi\u0161e kako su odgojeni i \u0161to su do\u017eivjeli ili koliko su raznoliki njihovi genetski \u010dimbenici. Mnoge se grane psihologije bave ovim pitanjem, no isti\u010du se dvije: socijalna psihologija \u2013 koja stavlja naglasak na odgoj, te biolo\u0161ka psihologija \u2013 koja nagla\u0161ava genetiku. Socijalna psihologija promatra utjecaj vr\u0161nja\u010dkoga pritiska i dru\u0161tvenih medija kao neke od glavnih faktora pona\u0161anja pojedinca dok biolo\u0161ka psihologija istra\u017euje utjecaj neurotransmitera. Koje su metode istra\u017eivanja? Neke od najzanimljivijih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3651,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3643"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3643"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3643\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3669,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3643\/revisions\/3669"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3651"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3643"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3643"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3643"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}