{"id":3637,"date":"2024-06-18T16:14:33","date_gmt":"2024-06-18T16:14:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3637"},"modified":"2024-06-20T07:29:45","modified_gmt":"2024-06-20T07:29:45","slug":"kako-prehrana-utjece-na-mentalno-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3637","title":{"rendered":"Kako prehrana utje\u010de na mentalno zdravlje"},"content":{"rendered":"

Na\u0161 je mozak uvijek \u201euklju\u010den\u201c. Kontrolira na\u0161e misli, pokrete, disanje i rad srca. \u0160tovi\u0161e, ono \u0161to jedemo izravno utje\u010de na strukturu i funkciju na\u0161eg mozga, a time i na na\u0161e raspolo\u017eenje. Organizmima kao \u0161to su na\u0161a tijela i visoko razvijenim sustavima poput na\u0161eg mozga, potrebna je energija za obavljanje svojih funkcija. Namirnice koje sadr\u017ee vitamine, minerale i antioksidanse hrane mozak i sprje\u010davaju stres. S druge strane, prera\u0111ena hrana \u010dini suprotno. Primjerice, prehrana bogata \u0161e\u0107erom mo\u017ee o\u0161tetiti mozak. Osim \u0161to ometa lu\u010denje inzulina u tijelu, uzrokuje umor i stres. Istra\u017eivanja povezuju prehranu bogatu rafiniranim \u0161e\u0107erima s bolestima mozga i s razvojem simptoma depresije. Ako na\u0161 mozak zbog manjka uravnote\u017eene i kvalitetne prehrane ostane bez hranjivih tvari ili ako slobodni radikali (ioni velike reaktivnosti) ili \u0161tetne stanice za\u010depe mozak, do\u0107i \u0107e do o\u0161te\u0107enja mozga. Lije\u010dnici i znanstvenici ve\u0107 dugo ne nalaze odgovor na pitanje:<\/span><\/p>\n

\u201e<\/b>Kako prehrana utje\u010de na mentalno zdravlje?<\/b>\u201c<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Serotonin je jedan od glavnih neurotransmitera \u017eiv\u010danog i probavnog sustava. Sudjeluje u regulaciji sna, apetita, raspolo\u017eenja, tjelesne temperature te osje\u0107aja boli. Budu\u0107i da se 95 % serotonina lu\u010di u probavnom sustavu, on kontrolira \u0161to \u0107emo i kada jesti. Tako\u0111er kontrolira i na\u0161e emocije. Promjena u koncentraciji serotonina mo\u017ee dovesti do razli\u010ditih poreme\u0107aja kao \u0161to su depresija, anksioznost, agresija, prisilno pona\u0161anje i poreme\u0107aji u spavanju. Nadalje, probavna funkcija serotonina ovisi o milijardama dobrih bakterija koje \u010dine crijevni mikrobiom. Ove bakterije igraju va\u017enu ulogu u na\u0161em zdravlju jer \u0161tite crijeva i stvaraju sna\u017enu barijeru protiv toksina i \u201elo\u0161ih\u201c bakterija. Smanjuju upalu, pove\u0107avaju apsorpciju hranjivih tvari iz hrane i stvaraju glatki vaskularni put izme\u0111u \u017eeluca i mozga.<\/span><\/p>\n

Istra\u017eivanja su usporedbom tradicionalnih prehrana kao \u0161to su mediteranska i tradicionalna japanska prehrana s uobi\u010dajenom \u201ezapadnja\u010dkom\u201c prehranom, dokazala da je rizik od depresije bio 25 % \u2013 35 % manji kod\u00a0 onih ljudi koji su slijedili tradicionalnu prehranu. Nutricionisti to obja\u0161njavaju time \u0161to je tradicionalna prehrana bogata povr\u0107em, vo\u0107em, cjelovitim \u017eitaricama, ribom i plodovima mora, a siroma\u0161na mesom i mlije\u010dnim proizvodima. Ne uklju\u010duje niti prera\u0111ene, rafinirane namirnice i \u0161e\u0107ere koji \u010dine veliki dio \u201ezapadnja\u010dke\u201c prehrane. Osim toga, mnoge od ovih cjelovitih namirnica su biorazgradive stoga djeluju kao prirodni probiotici \u0161to se mo\u017ee \u010diniti kontraintuitivnim, ali dobre bakterije ne samo da utje\u010du na sadr\u017eaj \u017eeluca, ve\u0107 utje\u010du na raspolo\u017eenje i energiju kao i na razinu upale u tijelu.<\/span><\/p>\n

Koju hranu trebamo jesti?\u00a0<\/b><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Mozgu je za rad potrebna stalna opskrba energijom \u0161to je u njegovom slu\u010daju glukoza. Dobro je birati namirnice s niskim glikemijskim indeksom kao \u0161to su integralna ri\u017ea te tjestenina ili kruh od integralnog bra\u0161na jer one sporo otpu\u0161taju glukozu u krv. Masne kiseline tako\u0111er su neophodne za rad mozga te se nalaze u ribi. Plava riba bogata je omega-3 masnim kiselinama, ali ih mo\u017eemo prona\u0107i i u lanenom ulju, maslinovom ulju, orasima, sjemenkama bundeve i lanenim sjemenkama. Unos omega-3 masnih kiselina neophodan je za za\u0161titu kognitivnih funkcija (vid, mi\u0161ljenje, pam\u0107enje, u\u010denje, dono\u0161enje odluka itd.). Jaja, piletina, plodovi mora, jetra, slanina i mahunarke poput graha i soje sadr\u017ee kolin, spoj koji smanjuje mogu\u0107nost gubitka pam\u0107enja i koji je povezan s pobolj\u0161anim mentalnim performansama. Studije su pokazale da djeca majki koje jedu puno ove hrane tijekom trudno\u0107e imaju bolje pam\u0107enje. Velikom potro\u0161njom energije izla\u017eemo mozak oksidaciji te stvaranju kemijskih spojeva (slobodnih radikala) koji \u0161tete organizmu. Antioksidansi kojih u izobilju ima u raj\u010dicama, borovnicama i brokuli igraju va\u017enu ulogu u smanjenju ove \u0161tete. Naravno, ne treba zaboraviti ni ostalo vo\u0107e i povr\u0107e koje je bogato antioksidansima, poput tamne \u010dokolade, zelenog \u010daja i kurkume.<\/span><\/p>\n

Zdravom prehranom o\u010duvat \u0107emo na\u0161e zdravlje. Prehrana bogata cjelovitim \u017eitaricama, omega-3 masnim kiselinama, hranom koja sadr\u017ei kolin i koja je bogata antioksidansima ne poma\u017ee samo fizi\u010dkom zdravlju, ve\u0107 pozitivno utje\u010de i na mentalno zdravlje smanjuju\u0107i rizik od anksioznosti i depresije. S druge strane, nezdrave prehrambene navike mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema poput pretilosti, dijabetesa, sr\u010danih i mentalnih bolesti zbog \u010dega treba izbjegavati prera\u0111enu i brzu hranu. Osim zdravom prehranom, svoje zdravlje mo\u017eemo znatno unaprijediti kombiniraju\u0107i zdravu hranu uz redovitu tjelovje\u017ebu \u2013 pobolj\u0161avaju\u0107i tako kvalitetu \u017eivota, zdravlje i energiju \u0161to \u0107e u kona\u010dnici rezultirati dugim i sretnim \u017eivotom.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura:\u00a0<\/b><\/p>\n

Suradnici Wikipedije. Slobodni radikali. Pristupljeno 4. 6. 2024. <\/span>https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Slobodni_radikal<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\n

Suradnici Wikipedije. Serotonin Pristupljeno 4. 6. 2024. <\/span>https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Serotonin#:~:text=Serotonin%20(5%2Dhidroksitriptamin%2C%205,i%20inhibicijsko%20i%20ekscitacijsko%20djelovanje<\/span><\/a>.\u00a0<\/span><\/p>\n

Urednici stranica jglobitelj.hr. Zapadnja\u010dki tip prehrane \u2013 prednosti i mane. Pristupljeno 4. 6. 2024. <\/span>https:\/\/jglobitelj.hr\/obitelj\/zapadnjacki-tip-prehrane-prednosti-i-mane#:~:text=Pravilna%20prehrana%20mora%20obilovati%20vo%C4%87em,energije%2C%20odnosno%20%C5%A1e%C4%87era%20i%20ugljikohidrata<\/span><\/a>.\u00a0<\/span><\/p>\n

Urednici stranica Healthy eating and diet. Healthy eating and diet. Pristupljeno 4. 6. 2024. <\/span>https:\/\/www.betterhealth.vic.gov.au\/health\/healthyliving\/healthy-eating<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst: Adam Razum, 2.D<\/p>\n

Naslovna fotografija: Jannis Brandt<\/a> na Unsplash<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na\u0161 je mozak uvijek \u201euklju\u010den\u201c. Kontrolira na\u0161e misli, pokrete, disanje i rad srca. \u0160tovi\u0161e, ono \u0161to jedemo izravno utje\u010de na strukturu i funkciju na\u0161eg mozga, a time i na na\u0161e raspolo\u017eenje. Organizmima kao \u0161to su na\u0161a tijela i visoko razvijenim sustavima poput na\u0161eg mozga, potrebna je energija za obavljanje svojih funkcija. Namirnice koje sadr\u017ee vitamine, minerale i antioksidanse hrane mozak i sprje\u010davaju stres. S druge strane, prera\u0111ena hrana \u010dini suprotno. Primjerice, prehrana bogata \u0161e\u0107erom mo\u017ee o\u0161tetiti mozak. Osim \u0161to ometa […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3638,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3637"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3637"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3637\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3640,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3637\/revisions\/3640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3638"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}