{"id":3597,"date":"2024-06-18T20:40:01","date_gmt":"2024-06-18T20:40:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3597"},"modified":"2024-07-21T11:27:21","modified_gmt":"2024-07-21T11:27:21","slug":"2-51","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3597","title":{"rendered":"U moje doba…"},"content":{"rendered":"

10 sati matematike tjedno, ronioci i Supermani po \u0161koli, zbirke zadataka s faksa, profesori \u2013 strah i trepet, maturalna radnja, plesnjaci, kartanje bele…<\/b><\/h1>\n
\"\"

Razgovor s profesoricama<\/em><\/p><\/div>\n

Kao djeca, mladi ili odrasli \u010desto od starijih znamo \u010duti <\/span>U moje doba…<\/span><\/i> Zatim uslijedi neka kratka pri\u010da, anegdota ili usporedba koja ponekad vodi pohvali, a ponekad kritici. \u010cesto se zapitamo kako je to zapravo bilo u <\/span>njihovo doba<\/span><\/i>. I od profesora ponekad \u010dujemo neku usporedbu o tome kako je to bilo u MIOC-u prije 10, 20 ili \u010dak 30 godina. \u0160to se promijenilo? \u0160to je ostalo isto? Kako bismo dobili odgovore na ova pitanja, ne moramo i\u0107i daleko. Zapravo ne moramo i\u0107i izvan prostora \u0161kole, jer odgovori su upravo u njoj.<\/span><\/p>\n

Na\u0161a \u0161kola ove je godine brojila 21 profesor koji mogu re\u0107i kako su hodali hodnicima XV. gimnazije u dvije razli\u010dite uloge: prvo kao u\u010denici, a zatim kao profesori. Oni su sljede\u0107i: Jelenka Ani\u0107, Sanja Antoli\u0161, Damir Brajkovi\u0107, Aneta Copi\u0107, Darja Dugi Jagu\u0161t, Ines Duki\u0107, Jelena Kos, Franka Kra\u0161evac, Damir Lovrekovi\u0107, Zlatka Marku\u010di\u0107,\u00a0 Iva Matovinovi\u0107 Klari\u0107, Zrinka Mavra\u010di\u0107, Bernardica Mlinari\u0107, Marina Ninkovi\u0107, Vesna Ov\u010dina, Idana Peri\u0107, Vesna Smadilo \u0160kornjak, Senka \u0160krnjug, Eva \u0160palj, Ljiljana \u0160tracak i Ernest Wendling. Neke smo od njih zamolili da nam opi\u0161u svoje (davne) mio\u010danske dane. Profesorice su s kojima smo razgovarali Sanja Antoli\u0161, Vesna Ov\u010dina, Vesna Smadilo \u0160kornjak i Darja Dugi Jagu\u0161t (profesorice Matematike), Ljiljana \u0160tracak (profesorica Informatike) i Iva Matovinovi\u0107 Klari\u0107 (profesorica Engleskog jezika).<\/span><\/p>\n

Danas se za na\u0161u XV. gimnaziju ka\u017ee da je jedna od najpo\u017eeljnijih \u0161kola u Hrvatskoj, a svake godine upisujemo oko 200 u\u010denika. Ta se brojka mo\u017eda \u010dini velika, no 80-ih i 90-ih godina razreda je bilo do slova M, a u razredu je bilo preko 30 u\u010denika, \u0161to upisnu kvotu dovodi do broja 400, dvostruko vi\u0161e nego sada. Nastava je bila u dvije smjene, a nekada, u prvom i drugom razredu, u \u0161kolu se i\u0161lo i svaku drugu subotu.<\/span><\/p>\n

\"\"

Nastavni\u010dko vije\u0107e, 1993.<\/em><\/p><\/div>\n

Glavni uvjeti za upis bile su ocjene iz osnovne \u0161kole te prijamni. To se nije promijenilo, no na prijamnome pisali su se i Tehni\u010dki i Fizika, uz Matematiku. Prva godina srednjo\u0161kolskog \u017eivota sa sobom donosi puno stresa i izbezumljenosti, a stariji razredi nikada ne bi propustili priliku za neku dobru <\/span>podvalu<\/span><\/i>.\u00a0<\/span><\/p>\n

\u201eKad si do\u0161ao u prvi razred, onak si prepadnut, kao i svaki prva\u0161i\u0107, ne zna\u0161\u00a0 ni di si ni \u0161ta si. Pod satom traje nastava, a na prozorima, staklima gore, pojavljuje se ronioc! De\u010dko koji se skinuo u kupa\u0107e ga\u0107e, ima masku, dihalicu i peraje, a dvojica ga dole nose i on roni! Svi prva\u0161i\u0107i gledaju; \u0161to je ovo?! Nije to bila jedina fora, bilo je i prodavanje cigli, Supermana \u201d, prepri\u010dala nam je prof. Matovinovi\u0107 Klari\u0107. Tradicija se podvala i provokacija prva\u0161i\u0107a, na\u017ealost ili nasre\u0107u, izgubila tijekom godina, ali profesorice se toga sje\u0107aju kao da je bilo ju\u010der.<\/span><\/p>\n

\u201eMatematika je bila glavni predmet, svi smo to najvi\u0161e u\u010dili, ali smo se zato pro\u0161etali kroz prvu godinu faksa.\u201d<\/b><\/p>\n

\u0160kola je oduvijek fokusirana na STEM podru\u010dja, pogotovo matematiku, informatiku i fiziku. No, oblik nastave znatno se promijenio od pro\u0161log stolje\u0107a. Nekada su u 1. i 2. razredu u\u010denici imali op\u0107e predmete, a u 3. i 4. bilo je svega nekoliko predmeta: Matematika, Fizika, Informatika, Engleski, Ekonomija… Postojale su dvije Matematike: Vjerojatnost i statistika te Kona\u010dna matematika te dva profesora. \u00a0 \u00a0 \u201eSvako polugodi\u0161te bila je neka matematika, neke su se vukle kroz cijelu godinu, uglavnom<\/span> preko 10 sati matematike tjedno\u201d,\u00a0 opisala je prof. Antoli\u0161. Nakon drugog razreda u\u010denici su se ponovno upisivali, \u010dak i kad su ostajali u istoj \u0161koli, a za upis su se gledale ocjene. Kada su se nakon 2. razreda gubili predmeti poput Geografije i Povijesti, morala su se izabrati dva izborna predmeta, \u010diji je broj bio skroman, a uklju\u010divao je Filozofiju, Kompjutersku grafiku i Astronomiju.<\/span><\/p>\n

Pitanje je koje je ostalo u zraku sljede\u0107e: Koja je organizacija \u0161kole bolja, tada\u0161nja ili sada\u0161nja? Tada se tra\u017eilo veliko znanje o u\u017eoj skupini predmeta, a danas se tra\u017ei puno \u0161ire i pli\u0107e znanje zbog mnogo ve\u0107eg broja predmeta. \u201eBili smo usmjereniji nakon 3. i 4. razreda\u201d, zaklju\u010dila je prof. Antoli\u0161.<\/span><\/p>\n

Unato\u010d tolikoj fokusiranosti na usku skupinu predmeta, natjecatelja je bilo malo, puno manje nego danas. U nekim razredima nije bilo nijednoga. Nisu bila organizirana natjecanja iz svih predmeta. Odr\u017eavalo se matemati\u010dko natjecanje te je ono jedno od rijetkih natjecanja s dugom tradicijom. Sada su natjecanja popularizirana te ih ima iz gotovo svih predmeta i u MIOC-u se gledaju kao ne\u0161to sasvim normalno i uobi\u010dajeno. Nije \u010dudno imati nekoliko dr\u017eavnih natjecatelja u razredu.<\/span><\/p>\n

\"\"

Ve\u010dernji list, 1975.<\/em><\/p><\/div>\n

S godinama se izmjenjivao odnos izme\u0111u mladih i starijih pa tako i izme\u0111u profesora i u\u010denika. Na pitanje kakav je prije bio taj odnos, odgovor je bio jasan. \u201eStrah i trepet\u201d, objasnila je prof. Matovinovi\u0107 Klari\u0107. Vladalo je puno ve\u0107e strahopo\u0161tovanje prema profesorima. No, ono \u0161to se pobolj\u0161alo individualniji je pristup svakom u\u010deniku. Promijenio se omjer straha i po\u0161tovanja u rije\u010di strahopo\u0161tovanje, po\u0161tovanje je prisutno, a straha je sve manje.<\/span><\/p>\n

Profesorice su nam otkrile kako su zadaci uvijek bili ili to\u010dni ili neto\u010dni, nije bilo pra\u0107enja gre\u0161ke u matemati\u010dkim zadacima. Tako\u0111er, nisu postojali ni ud\u017ebenici ni zbirke za srednje \u0161kole iz kojih se u\u010dilo. Na satu se moralo pratiti \u0161to se radilo i zapisivati. \u201ePostojale su razno razne zbirke za fakultete. Fiziku smo radili po nekoj, ajme meni, no\u0107na mora knjizi, neka zbirka s vojnog u\u010dili\u0161ta u Beogradu!\u201d do\u010darala je prof. Ov\u010dina. Nama se mo\u017eda \u010dini nezamislivo, no prije 30 godina nije bilo gotovih ispisanih ispita. Profesor ili profesorica do\u0161li bi na sat i po\u010deli pisati na plo\u010du. \u201eSat traje 45 minuta, prvo ti to prepisuje\u0161, onda krene\u0161 rje\u0161avati i nema kalkulatora!\u201d rekla nam je prof. Matovinovi\u0107 Klari\u0107. Postojale su logaritamske tablice i po tome se <\/span>pje\u0161ke <\/span><\/i>ra\u010dunalo.<\/span><\/p>\n

Tehnologija je mnogo napredovala, stoga danas u \u0161koli imamo i kompjutere na satima Informatike, \u0161to nekada nije bio slu\u010daj. Ra\u010dunala nije bilo dugo, a kada su postali dovoljno povoljni da ih \u0161kola nabavi, radila su dva u\u010denika po ra\u010dunalu i to u programu Pascalu. Do tada se sva informatika ispisivala na papire. <\/span><\/p>\n

\"\"

Prva informati\u010dka u\u010dionica, 1972.<\/em><\/p><\/div>\n

S napretkom tehnologije do\u0161lo je i do e-Dnevnika, online upisivanja satova i izostanka. <\/span>Markirati <\/span><\/i>sat i pro\u0107i nezamije\u0107eno postalo je sve te\u017ee. Prisustvovati nastavi obavezno je i svaki izostanak mora imati svoje opravdanje. Osamdesetih godina u\u010denici su imali indekse i na kraju svakog polugodi\u0161ta i\u0161li su profesoru s indeksom kako bi im se potpisao, ba\u0161 kao na fakultetu. \u201eNajprije je bilo re\u010deno da mi uop\u0107e nismo du\u017eni poha\u0111ati nastavu, onda su zaklju\u010dili da mo\u017eda nije najpametnije da nam se to ka\u017ee pa bismo ipak morali biti na nastavi.\u201d<\/span><\/p>\n

\"\"

U\u010deni\u010dki indeks<\/em><\/p><\/div>\n

\u201eMio\u010danske mature nekada su bile puno, puno te\u017ee nego \u0161to je sada dr\u017eavna matura.\u201d<\/b><\/p>\n

Unato\u010d svom ulo\u017eenom trudu na\u0161ih u\u010denika, s koliko god pro\u0161li sve \u010detiri godine, mature su obavezne. Nekada to nije bilo tako. Kada je u\u010denik gimnazijskog programa pro\u0161ao sve \u010detiri godine sa zaklju\u010dnom ocjenom odli\u010dan, bio je oslobo\u0111en matura, no ne i maturalnog rada! Maturalni je rad iza\u0161ao iz prakse, ali prije se mogao pisati iz bilo kojeg podru\u010dja, bilo likovne umjetnosti, bilo matematike, ali morao je imati informati\u010dki dodatak. Pisanje maturalnog rada bio je izazov sam za sebe. \u201eTipka\u0161 na ma\u0161ini onoj staroj onako s dva prsta, onda fula\u0161 pa sve ispo\u010detka! Ako je trebala neka konstrukcija, konstruira\u0161 pa pokvari\u0161 pa malo pobri\u0161e\u0161 pa je oke pa kad bri\u0161e\u0161 drugi put ve\u0107 ti se zguli papir pa sve ono \u0161to si tipko, tipka\u0161 ispo\u010detka. To tipkanje mature trajalo je sate i sate…\u201d, opisala je prof. Ov\u010dina.<\/span><\/p>\n

Same mature tako\u0111er su bile druga\u010dije organizirane. Ispitivala je komisija koja se sastojala od razrednika, predmetnog profesora i jo\u0161 jednog \u010dlana komisije. Za matematiku je bio pisani ispit sa zadatcima kao i sada, 45 posto za prolaz, a na usmenom su se izvla\u010dila po tri pitanja. \u201eTo su u principu bili dokazi, dakle ono \u0161to sad pitaju u razredu: kaj mi moramo znati izvod, nije li dosta znati formulu?\u201d<\/span><\/p>\n

\"\"

\u0160kolski \u010dasopis \u201cPro et contra\u201d, 1997<\/em>.<\/p><\/div>\n

\u201eBilo je \u0161arolike ekipe, pankera i darkera i hipija, ofarbanih, \u0161arolikije neg kaj je sad.\u201d<\/b><\/p>\n

Krajem pro\u0161log stolje\u0107a dolazilo je do mnogih promjena u dru\u0161tvu, u modi i u na\u010dinu zabavljanja, od hipijevskih sedamdesetih do neonskih devedesetih. Ta \u0161arolikost vidjela se svakodnevno u \u0161koli, a posebno je dolazila do izra\u017eaja na plesnjacima. Plesnjaci su bili organizirane zabave u \u0161koli odr\u017eavane jednom do dvaput godi\u0161nje. Organizirali su ih sami Mio\u010dani, a dolazili su i ljudi iz drugih \u0161kola. \u201eBio je mrak, stvarala se magla odnekud, pu\u0161tali smo glazbu i ljudi su d\u017euskali tamo gdje vi sad sjedite u atriju. To se pu\u0161ilo unutra, sve je bilo puno dima, mra\u010dno, ljubilo se u kutovima, show show! To su bile najpopularnije \u010dage u to doba dok nisu ukinute\u201d, opisala nam je prof. Matovinovi\u0107 Klari\u0107. Kasnije, po\u010detkom 2000-ih\u00a0 preimenovani su u MIOC partyje i odr\u017eavali su se u sportskoj dvorani, opisala je prof. Dugi. Na\u017ealost, tradicija \u0161kolskih plesnjaka ukinuta je i vi\u0161e ne postoje takve zabave na razini \u0161kole.<\/span><\/p>\n

Jedna tradicija koja se odr\u017eala te sada za sebe ima i organiziranu izvannastavnu aktivnost igranje je karta\u0161ke igre Bele. \u201eKartalo se kao i danas, nije ih se moglo izvaditi iz u\u010dionice pa su ih \u010dista\u010dice po\u010dele zaklju\u010davati\u201d, opisala je prof. Antoli\u0161.<\/span><\/p>\n

Nagrada je za sav ulo\u017eeni trud na po\u010detku 4. razreda odlazak na maturalac. Dana\u0161nje su popularne lokacije\u00a0 \u0160panjolska, Gr\u010dka i Italija, a putovanja organiziraju agencije. Nekada se nije pla\u0107alo agenciji, odnosno maturalac bi organizirao razrednik i\/ili u\u010denici. \u201eMi smo sami, nekoliko nas, ulo\u017eilo truda i na\u0161li smo najjeftinije karte avionom, smje\u0161taj u hotelu, bilo je jako lijepo, pratila nas je samo profesorica i njen mu\u017e\u201d, rekla je prof. \u0160tracak. Mjesto putovanja, smje\u0161taj i na\u010din prijevoza varirali su. Profesorica Smadilo \u0160kornjak i\u0161la je pak 10 dana u Rusiju. \u201eSmjeli su trajati samo tjedan dana, a mi smo uspjeli navu\u0107i deset dana. Prijevozna sredstva sva; avion, vlak, autobus, sve.\u201d<\/span><\/p>\n

\"\"

Maturantice, 1987.<\/em><\/p><\/div>\n

Naji\u0161\u010dekivaniji je dan svake \u0161kolske godine zadnji dan, pogotovo maturantima. To je dan kada mogu proslaviti sve \u0161to su napravili u svoje \u010detiri godine \u0161kolovanja i pozdraviti se sa svim ljudima koji su bili dio tog procesa. Jedan od na\u010dina opra\u0161tanja bilo je pjevanje profesorima na pozornici koja se nalazila izme\u0111u dvaju glavnih krila \u0161kole. Profesori bi dobili pjesmicu. Nakon tog opra\u0161tanja razredi bi, u originalnim majicama, i\u0161li u tada\u0161nji oblik norijade. \u201eNa\u0161e su gradske ture bile druga\u010dije, bili smo originalniji. Svaki razred je sebi \u0161ivao i stvarao garderobu u kojoj je bio, nije bilo nekakvih majica koje su se \u0161tampale, nekakva osebujnost je bila\u201d, opisala je prof. Ov\u010dina.<\/span><\/p>\n

\"\"

Norijada, 1986.<\/em><\/p><\/div>\n

\u0160to se zapravo promjenilo? Sve i ni\u0161ta.<\/b><\/p>\n

Svako doba donosi svoje promjene. Na\u0161a se XV. gimnazija mijenjala pod utjecajem raznih \u010dimbenika poput dru\u0161tva, tehnolo\u0161kog napretka i promjena u obrazovnom sustavu. Svaka generacija donijela je ne\u0161to svoje, neki su obi\u010daji pre\u017eivjeli, neki su se izgubili, neki promijenili, na bolje ili na lo\u0161ije. Bez obzira na to u kojem razdoblju osoba poha\u0111ala ovu \u0161kolu,\u00a0 jedno je sigurno \u2013\u00a0 iskustvo koje se ovdje stekne ostaje s nama cijeli \u017eivot. Upravo su zato na\u0161e profesorice bez problema, kao da je bilo ju\u010der, opisivale kako je to bilo <\/span>u njihovo doba<\/span><\/i>.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst: Nadia Tomljanovi\u0107, 2.A<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

10 sati matematike tjedno, ronioci i Supermani po \u0161koli, zbirke zadataka s faksa, profesori \u2013 strah i trepet, maturalna radnja, plesnjaci, kartanje bele… Kao djeca, mladi ili odrasli \u010desto od starijih znamo \u010duti U moje doba… Zatim uslijedi neka kratka pri\u010da, anegdota ili usporedba koja ponekad vodi pohvali, a ponekad kritici. \u010cesto se zapitamo kako je to zapravo bilo u njihovo doba. I od profesora ponekad \u010dujemo neku usporedbu o tome kako je to bilo u MIOC-u prije 10, 20 […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3608,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[31],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3597"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3597"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3597\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3914,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3597\/revisions\/3914"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3608"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}