{"id":3370,"date":"2023-07-05T13:34:12","date_gmt":"2023-07-05T13:34:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3370"},"modified":"2023-07-06T08:42:01","modified_gmt":"2023-07-06T08:42:01","slug":"2-43","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3370","title":{"rendered":"\u017dene u STEM-u tijekom povijesti"},"content":{"rendered":"

Danas se sve vi\u0161e govori o \u017eenama u STEM-u, ipak, zapitajte se koliko slavnih znanstvenica mo\u017eete imenovati. Na po\u010detku ovo zvu\u010di kao lagano pitanje, ali mnogi \u0107e me\u0111u nama uspjeti imenovati jednu ili dvije \u017eene i onda odustati. Doprinosi \u017eena u znanosti nepravedno su neprepoznati i va\u017eniji nego \u0161to mislimo. Mnoge \u017eene su tijekom povijesti usprkos o\u010dekivanjima dru\u0161tva dokazale svoju sposobnost i inteligenciju te su svojim znanjem i stru\u010dno\u0161\u0107u pomogle boljem razumijevanju svijeta.\u00a0 U ovom \u010dlanku istaknut \u0107emo neke, u javnosti manje poznate, znanstvenice koje su, iako u svoje vrijeme neprepoznate, svojim otkri\u0107ima i idejama promijenile tijek povijesti.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Maria Sibylla Merian \u2013 insektologinja\u00a0<\/strong>\u00a0<\/span><\/p>\n

Ro\u0111ena 1647. godine u Frankfurtu na Majni, Maria je od malena gajila interes za kukce. Odrasla je okru\u017eena umjetnicima koji su je podu\u010davali slikanju i crtanju. Spojiv\u0161i svoje dvije strasti, prou\u010davanje kukaca i slikanje, postala je jedna od najva\u017enijih znanstvenih ilustratora u povijesti. Godine 1679. u svojem znanstvenom djelu o gusjenicama prva je detaljno opisala proces metamorfoze. Svaki je stadij metamorfoze opisala detaljno, tekstom i preciznom znanstvenom ilustracijom. Za razliku od svojih suvremenika, koji su uglavnom promatrali samo mrtve kukce u staklenim izlo\u0161cima, Maria je prou\u010davala \u017eive primjerke \u0161to joj je omogu\u0107ilo mnogo bolji uvid u unutarnji svijet kukaca. S 52 godine uputila se u pra\u0161ume Ju\u017ene Amerike gdje je prou\u010davala tamo\u0161nje biljke, insekte i ostale \u017eivotinje. Objavljena 1705. godine, knjiga <\/span>Metamorfoze surinamskih insekata <\/span><\/i>najva\u017enije je djelo Marijine karijere. U njoj su prvi put opisani i zabilje\u017eeni mnogi ju\u017enoameri\u010dki insekti te sadr\u017ei vi\u0161e od 60 znanstvenih ilustracija. Knjiga je postala prava senzacija te se tiskala \u0161irom Europe. Nakon Marijine smrti 1717. godine, njezine slike otkupio je tada\u0161nji ruski car Petar I.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Mary Anning \u2013 paleontologinja\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ro\u0111ena 1799. godine u siroma\u0161noj obitelji u malom naselju na ju\u017enoj obali Engleske, Mary je svoje djetinjstvo provela s bratom lutaju\u0107i pla\u017eom i iskapaju\u0107i fosile. Prodaja fosila bila je obiteljski posao, a naj\u010de\u0161\u0107i kupci bili su bogati turisti, akademici i kolekcionari. S navr\u0161enih 12 godina iskopala je prvi cjeloviti kostur <\/span>ihtiosaura<\/span><\/i> u povijesti. Godine 1824. otkrila je kostur do tada nepoznate vrste <\/span>plesiosaura<\/span><\/i>, morskog gmaza iz razdoblja mezozoika. To otkri\u0107e zainteresiralo je mnoge tada\u0161nje slavne znanstvenike te je vrijednost paleontolo\u0161kih otkri\u0107a njezine obitelji napokon prepoznata. Samostalno je u\u010dila anatomiju, paleontologiju i metode znanstvene ilustracije te je postala samouki stru\u010dnjak za fosile. Na\u017ealost, mnogi kolekcionari, koji su od nje kupovali fosili, sebi su prisvojili zasluge za otkri\u0107e, a njoj nije bilo dopu\u0161teno samostalno objavljivanje.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Nettie Stevens \u2013 geneti\u010darka\u00a0<\/strong><\/p>\n

Nettie Stevens ro\u0111ena je 1861. godine u ameri\u010dkoj dr\u017eavi Vermontu. Kao mlada djevojka briljirala je u prirodnim znanostima te je studirala na mnogim presti\u017enim sveu\u010dili\u0161tima, uklju\u010duju\u0107i Stanford. Najvi\u0161e ju je zanimala citologija, grana biologije koja se bavi stanicama. Nakon eksperimenata s li\u010dinkama kukca \u017eutog bra\u0161nara (<\/span>Tenebrio molitor<\/span><\/i>), ustanovila je da su odre\u0111ena dva kromosoma X i Y odgovorni za spol li\u010dinke. To je bio veliki napredak u genetici jer, uz to \u0161to je prvi otkriveni primjer kromosoma odgovornih za spol jedinke, tako\u0111er je i prva veza izme\u0111u kromosoma i nasljednih svojstava koja \u0107e se u sljede\u0107im desetlje\u0107ima mnogo vi\u0161e istra\u017eivati.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Alice Ball \u2013 kemi\u010darka<\/strong>\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Alice Augusta Ball ro\u0111ena je 1892. godine dobrostoje\u0107oj obitelji u Seattleu. Smatra se prvom \u017eenom i prvom osobom afroameri\u010dkog podrijetla koja je diplomirala na havajskom fakultetu. Na istom je fakultetu postala profesorica kemije. Poznata je zbog lije\u010denja gube. Naime, u to doba znalo se kako je ulje drva <\/span>chaulmoogre<\/span><\/i>, biljke \u010desto kori\u0161tene u tradicionalnoj indijskoj i kineskoj medicini, mogu\u0107e koristiti u lije\u010denju simptoma gube. Jedino \u0161to nije bilo poznato kako ulje treba pripremiti i unijeti u tijelo. Samo mazanje ulja na ko\u017eu nije bilo korisno, a davanje u obliku injekcija moglo je izazvati bolne reakcije. Alice Ball shvatila je da, ako izolira etilne estere u ulju te dobiveni prepravak pomije\u0161a s vodom, mo\u017ee dobiti efektivnu injekciju bez neugodnih nuspojava. Na\u017ealost, ubrzo nakon svoga otkri\u0107a, Alice je s 24 navr\u0161ene godine preminula u laboratorijskoj nesre\u0107i kada je udahnula plin klora. Nakon njezine smrti kolega Arthur Dean preuzeo je zasluge za njezin rad te \u010dak nazvao taj na\u010din pripremanja ulja <\/span>chaulmoogre<\/span><\/i> po sebi \u2013 <\/span>Arthur Dean metoda<\/span><\/i>. Tek \u0161est godina nakon svoje smrti dobila je zasluge za to djelo te je metoda lije\u010denja gube preimenovana u <\/span>metodu Alice Ball<\/span><\/i>.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Grace Hopper \u2013 programerka\u00a0<\/strong><\/p>\n

Grace Hopper ro\u0111ena je 1906. godine u New Yorku. Diplomirala je s Yalea te se nakon nekoliko godina predavanja matematike na Fakultetu Vassar pridru\u017eila ameri\u010dkoj mornarici gdje je postala admiralka. Bila je glavna programerka na projektu <\/span>UNIVAC I.<\/span><\/i> koji se smatra jednim od prvih komercijalnih ra\u010dunala. Za razliku od <\/span>ENIAC-a<\/span><\/i>, ra\u010dunala koje je iza\u0161lo 6 godina prije i zauzimalo gotovo cijelu prostoriju, <\/span>UNIVAC<\/span><\/i> je bio mnogo kompaktniji te je te\u017ee\u0107i gotovo 8 kilograma zauzimao volumen dana\u0161nje \u0161kolske klupe. To je predstavljalo veliki korak u razvoju ra\u010dunarstva. Jo\u0161 ve\u0107i korak predstavljao je prvi <\/span>compiler Flow-Matic<\/span><\/i> koji je, sa svojim timom u 1957. godini, osmislila i dizajnirala za kompaniju <\/span>Sperry Rand<\/span><\/i>. To je otkri\u0107e inspiriralo razvoj <\/span>COBOL-a<\/span><\/i>, najpopularnijeg i najutjecajnijeg programskog jezika druge polovice 20. stolje\u0107a. Za <\/span>COBOL<\/span><\/i> je Grace Hopper dizajnirala i mnoge druge <\/span>compilere<\/span><\/i>.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Istaknute \u017eene potje\u010du s podru\u010dja Sjeverne Amerike i zapadne Europe, no ako mislite da na na\u0161im podru\u010djima nije bilo briljantnih znanstvenica, varate se. U nastavku su istaknute dvije stru\u010dnjakinje \u010dija su otkri\u0107a iznimno va\u017ena za razvoj znanosti i medicine u Hrvatskoj.\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Lidija Colombo \u2013 fizi\u010darka\u00a0<\/strong><\/p>\n

Lidija Colombo ro\u0111ena je 1922. godine u naselju Siveri\u0107u ispod planine Promine. Diplomirala je i doktorirala na PMF-u \u0161to je \u010dini prvom hrvatskom doktoricom fizike. Osnovala je Laboratorij za molekulsku fiziku, prvi u Hrvatskoj, koji su posje\u0107ivali znanstvenici iz cijelog svijeta. Najve\u0107e joj je postignu\u0107e bila konstrukcija prvog hrvatskog lasera. Za svoj rad dobila je nagradu <\/span>Nikola Tesla<\/span><\/i> i nagradu <\/span>Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/span><\/i>.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160tefanija Pureti\u0107 \u2013 dermatologinja\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ro\u0111ena u Me\u0111imurju, iste godine kao Lidija Colombo, \u0160tefanija Pureti\u0107 zavr\u0161ila je medicinsku \u0161kolu u Zagrebu te se zaposlila na pedijatrijskoj klinici svoje biv\u0161e \u0161kole. Primijetila je da, za razliku od zemalja zapadne Europe, pedijatrijska klinika u Zagrebu nema specijalizirani odjel za ko\u017ene bolesti \u2013 dermatologiju. Zbog toga je 1950. godine osnovala prvu dje\u010dju dermatologiju u jugoisto\u010dnoj Europi. S mu\u017eem Bo\u017eidarom Pureti\u0107em otkrila je poseban genetski uro\u0111eni poreme\u0107aj ko\u017ee koji je po njima nazvan <\/span>Pureti\u0107 sindrom<\/span><\/i>. Za svoje otkri\u0107e dobila je nagradu <\/span>Marie Curie<\/span><\/i> kao i mnoga druga priznanja.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Sve su ove \u017eene svojom uporno\u0161\u0107u, znanjem i kreativnim razmi\u0161ljanjem nadvladale zapreke svoga vremena. Iako \u010desto neprepoznate i nedovoljno cijenjene, utjecaj njihovih otkri\u0107a nedvojbeno je promijenio tijek povijesti. Zato je va\u017eno da zapamtimo njihova imena i da im barem sada, u 21. stolje\u0107u, odamo po\u010dast koju zaslu\u017euju, a koju za vrijeme svoga \u017eivota nisu dobile.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Izvori:\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Ignotofsky, R. (2017) <\/span>\u017dene u znanosti: 50 neustra\u0161ivih znanstvenica koje su promijenile svijet<\/span><\/i>. Zagreb: \u0160kolska Knjiga.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Barat, T. (2019) <\/span>Pri\u010de o neustra\u0161ivim hrvatskim \u017eenama<\/span><\/i>. Zagreb: Znanje.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Merian, Maria Sibylla (2007) <\/span>Encyclop\u1d02dia Britannica, mre\u017eno izdanje.<\/span><\/i> [Encyclop\u1d02dia Britannica, Inc.] <dostupno na: <\/span>https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Maria-Sibylla-Merian> [<\/span>30.3.2023.<\/span>]<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Anning, Mary (2007) <\/span>Encyclop\u1d02dia Britannica, mre\u017eno izdanje.<\/span><\/i> [Encyclop\u1d02dia Britannica, Inc.] <dostupno na: https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Mary-Anning> [26.3.2023.]\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Stevens, Nettie (2007) <\/span>Encyclop\u1d02dia Britannica, mre\u017eno izdanje.<\/span><\/i> [Encyclop\u1d02dia Britannica, Inc.] <dostupno na: https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Nettie-Stevens> [21.3.2023.]\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Hopper, Grace (2018) <\/span>National Geographic<\/span><\/i>. [NG Media] <dostupno na: https:\/\/www.nationalgeographic.com\/science\/article\/alice-ball-leprosy-hansens-disease-hawaii-womens-history-science> [21.3.2023.]<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Hopper, Grace (2007) <\/span>Encyclop\u1d02dia Britannica, mre\u017eno izdanje.<\/span><\/i> [Encyclop\u1d02dia Britannica, Inc.] <dostupno na: https:\/\/www.britannica.com\/biography\/Grace-Hopper> [26.3.2023.]<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Colombo, Lidija (2021)\u202f<\/span>Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje.<\/span><\/i>\u202f[Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea] <dostupno na: http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=12270> [30.3.2023.]<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Pureti\u0107, Bo\u017eidar. (2021)\u202f<\/span>Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje.<\/span><\/i>\u202f[Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea] <dostupno na: http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=51133> [30.3.2023.]<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst: Magdalena Helena \u0160alamon, 2. B<\/p>\n

Fotografija: National Cancer Institute<\/a> na Unsplash<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas se sve vi\u0161e govori o \u017eenama u STEM-u, ipak, zapitajte se koliko slavnih znanstvenica mo\u017eete imenovati. Na po\u010detku ovo zvu\u010di kao lagano pitanje, ali mnogi \u0107e me\u0111u nama uspjeti imenovati jednu ili dvije \u017eene i onda odustati. Doprinosi \u017eena u znanosti nepravedno su neprepoznati i va\u017eniji nego \u0161to mislimo. Mnoge \u017eene su tijekom povijesti usprkos o\u010dekivanjima dru\u0161tva dokazale svoju sposobnost i inteligenciju te su svojim znanjem i stru\u010dno\u0161\u0107u pomogle boljem razumijevanju svijeta.\u00a0 U ovom \u010dlanku istaknut \u0107emo neke, u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3435,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3370"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3370"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3481,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3370\/revisions\/3481"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3435"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}