{"id":3352,"date":"2023-07-05T12:33:37","date_gmt":"2023-07-05T12:33:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3352"},"modified":"2023-07-07T08:38:52","modified_gmt":"2023-07-07T08:38:52","slug":"2-35","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3352","title":{"rendered":"San \u2013 privilegij ili potreba?\u00a0"},"content":{"rendered":"

Kada ste se zadnji put dobro naspavali? <\/span>San<\/span><\/i> zauzima velik dio na\u0161ih \u017eivota, \u010dak tre\u0107inu, no za radnju koja je jednako klju\u010dna za na\u0161e pre\u017eivljavanje kao disanje i hranjenje, ne pridajemo <\/span>mu<\/span><\/i> dovoljno veliku va\u017enost. \u010cesto zanemarujemo svoju potrebu za snom zbog \u0161kolskih obveza ili dru\u0161tvenih prigoda te se\u00a0 budimo umorni kada jutro pokuca na vrata. To je velika \u0161teta jer je san vrlo zanimljiv i \u010desto podcijenjen dio na\u0161ih \u017eivota.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Postoje dvije faze sna: REM (eng. <\/span>rapid eye movement<\/span><\/i>) i NREM (non-REM) faza sna (Greenfield, 2000). REM faza zauzima 20 do 25 % ukupnog vremena spavanja. Ova je faza za mozak vrlo sli\u010dna budnom stanju; iako spavamo, mozak misli da smo budni te stvara snove. U NREM fazi osloba\u0111a se hormon rasta, opu\u0161taju mi\u0161i\u0107i te posti\u017ee homeostaza. U toj se fazi, zapravo, najvi\u0161e odmorimo. Tijekom no\u0107i, izmjenjuju se REM i NREM ciklusi koji traju od 60 do 90 minuta. Najte\u017ee je probuditi se usred jedne od faza dubokog sna (Greenfield, 2000) zbog \u010dega nam se nekim danima \u010dini da je ustati iz kreveta najte\u017ea stvar na svijetu, a nekim danima ustanemo potpuno odmorni, bez obzira na to koliko smo sati spavali.\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Koli\u010dina sna jednako je va\u017ena kao i njegova kvaliteta.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Pitali smo Mio\u010dane (N=78) o njihovim navikama spavanja i evo \u0161to smo saznali. Prosje\u010dna je koli\u010dina sna radnim danom 5 sati i 52 minute. Ipak, ve\u0107ina bi ispitanika voljela spavati mnogo vi\u0161e jer su navodili da im je za dobar odmor prosje\u010dno potrebno 8 sati i 40 minuta, koliko spavaju vikendom. Samo 10% u\u010denika smatra kako tijekom radnog tjedna spava dovoljno za produktivan dan. Nije za\u010du\u0111uju\u0107e kako 60% ispitanih Mio\u010dana pije kavu, a njih 14 % \u010dak svaki dan. \u0160to su u\u010denici stariji, to je ve\u0107a vjerojatnost da redovito piju kavu, s time da je maturanti konzumiraju najvi\u0161e i naj\u010de\u0161\u0107e. S druge strane, u\u010destalo konzumiranje kave nije mogu\u0107e povezati s manjkom sna jer ne postoji razlika u satima sna onih koji piju ,odnosno, ne piju kavu. Konzumacija energetskih pi\u0107a nije toliko u\u010destala. 70% ispitanika uop\u0107e ih ne pije, a samo 7% konzumira ih svaki dan. To su, zapravo, ohrabruju\u0107i rezultati ako se u obzir uzmu \u0161tetni u\u010dinci energetskih pi\u0107a na ljudsko zdravlje. Vi\u0161e od polovine u\u010denika barem je jednom probdjelo no\u0107. Naj\u010de\u0161\u0107i je razlog za to, u ve\u0107ine u\u010denika, na neki na\u010din bio povezan sa \u0161kolom. Neki su pisali referate, neki \u010ditali lektiru, a tre\u0107i pak <\/span>\u0161trebali<\/span><\/i> za ispit ili usmeno odgovaranje. Ironija je u tome \u0161to je dokazano kako kvalitetan odmor nakon u\u010denja pobolj\u0161ava pam\u0107enje i rezultira boljim ishodom ispita. Drugi naj\u010de\u0161\u0107i razlog bio je dru\u017eenje s prijateljima, \u0161to je posve o\u010dekivano za tu dobnu skupinu ispitanika, kao i potrebu adolescenata za dru\u0161tvenim pripadanjem i povezano\u0161\u0107u.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Razlika u koli\u010dini sna radnim danima i vikendom, vrlo\u00a0 je velika. Radnim danima, zbog \u0161kole, u\u010denici \u010desto spavaju manje nego \u0161to smatraju da im je potrebno te neispavanost \u201enadokna\u0111uju\u201c spavanjem vikendom. No \u010dak i nakon odspavanih 11 sati subotom, ponovo se probude umorni jer se san, jednostavno ne mo\u017ee dovoljno u\u010dinkovito nadoknaditi. Za kvalitetan san i odmor, potrebna je dosljednost koju je prili\u010dno te\u0161ko odr\u017eavati u srednjo\u0161kolskim danima.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Sada se vjerojatno pitate \u2013 koliko bismo onda uop\u0107e trebali spavati?\u00a0<\/strong><\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i je odgovor na ovo pitanje, osam sati. Me\u0111utim, ako se usudite u\u0107i u crnu rupu medicinskih \u010dlanaka na internetu, dobit \u0107ete kontradiktorne odgovore. Mnogi uporno tvrde da je potrebno samo 4 sata sna i da je svatko tko spava dulje istinska lijen\u010dina. \u010clanci uznemiruju\u0107ih naslova govore kako si spavanjem manje od 9 sati ugro\u017eavamo \u017eivot ili se pak iznervirani roditelji \u017eale na svoje tinejd\u017eere jer ostaju budni do kasnih sati. Naposljetku, vi\u0161e ni u \u0161to ne mo\u017eete biti sigurni. Odgovor je za svakoga druga\u010diji. Dokazano je da je nekim ljudima potrebno samo 5 sati sna kako bi funkcionirali, dok drugi ne mogu s manje od 10, no oni su u velikoj manjini (Pollak i sur., 2010). Ve\u0107ina ljudi, ipak zahtijeva od 7 do 9 sati sna za kvalitetan odmor.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Ali za\u0161to spavamo manje nego \u0161to nam je potrebno?\u00a0<\/strong><\/p>\n

O\u010dito je da, kao adolescenti, kolektivno spavamo manje nego \u0161to osje\u0107amo da bismo trebali. Ve\u0107ina bi se slo\u017eila da je razlog tomu \u0161kola. Rano ustajanje kako ne bismo propustili autobus, kasnove\u010dernja u\u010denja za testove, pisanja izvje\u0161\u0107a i referata\u2026 Roditelji na to, naravno, odgovaraju:\u00a0 \u201eSamo idi ranije u krevet!\u201c, ali to ba\u0161 nije tako razuman zahtjev. Naime, kao djeci, na\u0161 cirkadijani ritam poti\u010de nas da rano ustajemo te rano idemo na spavanje. Kako rastemo, sve smo neovisniji te sve kasnije idemo spavati. Time ostajemo budni du\u017ee od ostalih dobnih skupina te imamo vi\u0161e vremena za komunikaciju s vr\u0161njacima te razvijanje samostalnosti (Walker, 2017). Upravo zbog toga, neke su \u0161kole u Americi usvojile model kasnijeg po\u010detka nastave tako da u\u010denici, umjesto u osam ujutro, nastavni dan zapo\u010dinju jedan do dva sata kasnije. Te su \u0161kole iskusile vidljiva pobolj\u0161anja koncentracije u\u010denika tijekom sata. U\u010denici su prijavili kako se osje\u0107aju budnije i spremnije za rad te su manje spavali na nastavi (Wahistrom, 2002). Uz to, kvalitetan san ima i mnoge druge prednosti; poti\u010de kreativnost te pobolj\u0161ava motori\u010dke sposobnosti, pam\u0107enje i dosje\u0107anje (Walker, 2017).<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

San je iznimno va\u017ean za na\u0161e fizi\u010dko i mentalno zdravlje. Iako ne mo\u017eemo uvijek kontrolirati koliko spavamo, mo\u017eemo kontrolirati kako spavamo. Slijedi nekoliko savjeta za kvalitetan san:<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n