{"id":3350,"date":"2023-07-05T12:28:43","date_gmt":"2023-07-05T12:28:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3350"},"modified":"2023-07-06T09:04:40","modified_gmt":"2023-07-06T09:04:40","slug":"2-34","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3350","title":{"rendered":"\u0160to je kreativnost?"},"content":{"rendered":"<p><span data-contrast=\"auto\">Kreativnost je ne\u0161to \u0161to ne mo\u017eemo lako odrediti, ali svi intuitivno znamo \u0161to je. Ima \u0161iroke primjene u svemu \u0161to radimo i korisna je vje\u0161tina za samoizra\u017eavanje. Kako bismo saznali \u0161to na\u0161i u\u010denici misle o kreativnosti, proveli smo anketu o primjenama kreativnosti u \u0161kolskom sustavu i kreativnom izra\u017eavanju. Ispitano je ukupno 106 u\u010denika prvog, drugog i tre\u0107eg razreda. Od njih 106, 16 se kreativno izra\u017eava pisanjem, 34 sportom, 38 glazbom ili likovnom umjetno\u0161\u0107u, 44 raznim STEM podru\u010djima, a najvi\u0161e, 47, ostalim na\u010dinima kreativnog izra\u017eavanja. Ve\u0107ina u\u010denika (vi\u0161e od 50 %) smatra da je kreativnost \u010desto ili \u010dak svakodnevno korisna u \u0161kolskim aktivnostima i obvezama. Distribucija odgovora ne mijenja se po razredima, odnosno sve tri generacije smatraju da je kreativnost bitna u \u0161koli. Devedeset i sedam posto ispitanih u\u010denika misli da je kreativnost op\u0107enito va\u017ena vje\u0161tina za razne primjene, a \u010dak 25 % u\u010denika ne smatra da je kreativno. Ako je tako, mo\u017eemo li postati kreativniji? I ako da, kako? Tako\u0111er, ako ve\u0107 jesmo kreativni, kako ne zapustiti kreativnost tijekom \u0161kolskih aktivnosti koje ne zahtijevaju visoku razinu kreativnosti kao \u0161to je u\u010denje \u010dinjenica napamet? To \u0107emo sve saznati u ostatku teksta, ali kako bismo razumjeli metode pobolj\u0161anja kreativnosti, prvo moramo razumjeti \u0161to kreativnost je.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">\u0160TO JE KREATIVNOST?<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Kreativnost je jako te\u0161ko definirati jer obuhva\u0107a \u0161irok spektar vje\u0161tina i na\u010dina razmi\u0161ljanja. Neuroznanstvenici i psiholozi jo\u0161 se uvijek ne sla\u017eu oko toga \u0161to kreativnost zapravo je pa bih htio ponuditi ne toliko znanstvenu, ali intuitivnu definiciju kreativnosti autorice Denise Shekerjian: <\/span><i><span data-contrast=\"auto\">\u201eKreativnost je ideja povezivanja dvije nepovezane stvari na u\u010dinkovit na\u010din.\u201c <\/span><\/i><span data-contrast=\"auto\">Ova definicija hvata bit kreativnosti: povezivanje naizgled nepovezanih pojmova i stvari. U tom svjetlu kreativnost se \u010desto prikazuje kao iznenadna i slu\u010dajna inspiracija ili ne\u0161to s \u010dime smo ro\u0111eni (ili nismo). Taj je stav daleko od istine. Kreativnost je vje\u0161tina koja se mo\u017ee trenirati i razvijati tako da netko, iako nije prirodno kreativan, mo\u017ee naknadno pobolj\u0161ati svoju kreativnost raznim metodama.\u00a0<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">KAKO BITI KREATIVNIJI?<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">Bilje\u017ei svoje ideje<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Svatko ima dobre ideje koje mu padnu na pamet. Ve\u0107ina ljudi ih, na\u017ealost, nikad ne iskoristi i potpuno zaboravi jer ih nigdje ne zapisuje. Nikad ne zna\u0161 kada \u0107e ti trebati neka ideja pa je zapi\u0161i. To je u dana\u0161nje doba prili\u010dno lagano napraviti jer ve\u0107ina ljudi ima mobitel pa se uz pomo\u0107 raznih aplikacija za <\/span><i><span data-contrast=\"auto\">Notes <\/span><\/i><span data-contrast=\"auto\">lagano i brzo mo\u017ee zapisati bilo kakva ideja ili misao. Jo\u0161 jedna dobra opcija su glasovne snimke. To je metoda koju i ja koristim jer je jako prakti\u010dna za skladanje i omogu\u0107uje mi da lagano zabilje\u017eim melodijsku ideju. No tu metodu mo\u017ee\u0161 koristiti i ako ti je zvu\u010dno bilje\u017eenje ideja bolje od pisanog i ne mora biti ograni\u010deno samo na glazbu. Ako pak ne \u017eeli\u0161 koristiti mobitel jer je prevelika distrakcija, onda mo\u017ee\u0161 koristiti i <\/span><i><span data-contrast=\"auto\">bloki\u0107<\/span><\/i><span data-contrast=\"auto\"> za pisanje te tako zapisivati svoje ideje.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">Nemaj predrasuda prema svojim idejama<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Dok smi\u0161lja\u0161 ideje, nemoj ih prebrzo odbaciti jer misli\u0161 da su \u201eglupe\u201c ili neozbiljne. Nema lo\u0161ih ideja. Dio kreativnosti je razmi\u0161ljati nekonvencionalno, odnosno izvan okvira i biti otvoren za nove ideje. Tako da \u010dak, iako misli\u0161 da ideja nije dovoljno dobra, svejedno je zapi\u0161i. Poslije mo\u017ee\u0161 vidjeti \u0161to \u0107e\u0161 napraviti s njom (ako sada ne zna\u0161).\u00a0<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">\u010citaj<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Knjige su raznovrstan i nepresu\u0161an izvor novih ideja. One su najjednostavniji na\u010din da se pove\u017ee\u0161 s idejama razli\u010ditih ljudi u vremenu i prostoru. \u010citaj ono \u0161to ti se svi\u0111a i \u0161to te zabavlja. Na\u0111i \u017eanrove ili autore koje voli\u0161, ali i eksperimentiraj te probaj ne\u0161to novo. Osim \u010ditanjem, nove ideje mo\u017ee\u0161 prona\u0107i i gledanjem filmova, \u010ditanjem blogova, snimljenim predavanjima, <\/span><i><span data-contrast=\"auto\">YouTube<\/span><\/i><span data-contrast=\"auto\"> videima i razgovorima s drugim ljudima. Samo radi ono \u0161to te najvi\u0161e stimulira i inspirira.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">Iskoristi ograni\u010denja<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Iako je kreativnost proces koji je neograni\u010den u svojoj \u0161irini i raznovrsnosti, nekada je te\u0161ko smisliti ideju ako imamo neograni\u010den broj opcija. U tom slu\u010daju korisno je zadati si ograni\u010denja koja te tjeraju da smisli\u0161 kreativno rje\u0161enje za neki problem. Dobar primjer toga je popularna glazba. Ve\u0107ina popularnih pjesama napravljena je s vrlo malo (tri ili \u010detiri) razli\u010ditih akorda, \u0161to je prili\u010dno ograni\u010davaju\u0107e, a opet postoji gotovo beskona\u010dna raznolikost pjesama. Ograni\u010denja \u010desto poti\u010du kreativnost jer nas tjeraju da razmi\u0161ljamo i rije\u0161imo problem u okviru tih ograni\u010denja, \u0161to je nekad bolje od toga da imamo svu neograni\u010denu kreativnu slobodu jer to mo\u017ee biti optere\u0107uju\u0107e. Ograni\u010denja su \u010desto dio nekog projekta ili zadatka, ali \u010dak i ako nisu, ti ih mo\u017ee\u0161 zadati.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">Prona\u0111i svoje najkreativnije doba dana<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Svatko ima doba dana tijekom kojeg je najkreativniji. Nije bitno je li to rano ujutro ili pak kasno nave\u010der, sve dok se osje\u0107a\u0161 kreativno. Svatko ima i najproduktivnije doba dana kada je najvi\u0161e fokusiran. Jedno <\/span><a href=\"https:\/\/www.tandfonline.com\/doi\/abs\/10.1080\/13546783.2011.625663\"><span data-contrast=\"none\">istra\u017eivanje 2011.<\/span><\/a><span data-contrast=\"auto\"> otkrilo je da su nam manje produktivni dijelovi dana \u010desto vi\u0161e kreativni. Istra\u017eiva\u010di su pitali sudionike da rje\u0161avaju razli\u010dite zadatke tijekom razli\u010ditih dijelova dana. Jedan tip zadataka bio je analiti\u010dki (konvergentno razmi\u0161ljanje), a drugi su zadaci temeljeni na uvidu (divergentno razmi\u0161ljanje). Analiti\u010dko rje\u0161avanje problema \u010desto je korisno u matematici; to je rje\u0161avanje problema koji imaju jako linearno rje\u0161enje, odnosno primjenjuje se jedan korak za drugim. Rje\u0161avanje problema uvidom je ono \u0161to tipi\u010dno smatramo kreativnim radom i \u010desto dolazi u obliku iznenadnog uvida u neki problem (\u201eaha\u201c trenutak). Istra\u017eiva\u010di su otkrili da su sudionici bolje rje\u0161avali probleme temeljene na uvidu tijekom doba dana kada su bili umorniji (uglavnom ujutro i nave\u010der). To zna\u010di da je bolje baviti se kreativnim radom tijekom manje produktivnih dijelova dana, \u0161to naravno ne garantira kreativnost, ali poma\u017ee povezivati nove ideje.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">Razgovaraj s drugim ljudima<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Iako bismo svi voljeli da mo\u017eemo sve napraviti sami, kreativnost je nekad kolektivan proces. Razgovor s drugim ljudima poma\u017ee da razmjenjujemo nove ideje i pronalazimo razli\u010dite perspektive. Bili to prijatelji iz razreda, profesori, roditelji ili bilo tko drugi, razgovor nas poti\u010de da gledamo na stvari na na\u010dine kakvih se ne bismo prije sjetili. To je dobar i efikasan na\u010din da dobijemo nove ideje, \u010dak i u dobu interneta gdje je svaka ideja udaljena samo nekoliko klikova, nekad je bolje razgovarati s pravom osobom.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">Uzimaj pauze<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Kreativnost nije uvijek jako aktivan proces. Svakome se dogodi da zaglavi na nekom problemu i ima kreativnu blokadu. To je potpuno normalno. U tom slu\u010daju uzmi pauzu i radi ne\u0161to drugo. Odi u \u0161etnju, sviraj instrument, crtaj, vje\u017ebaj, itd. <\/span><a href=\"https:\/\/www.frontiersin.org\/articles\/10.3389\/fnhum.2013.00824\/full\"><span data-contrast=\"none\">Drugo istra\u017eivanje<\/span><\/a><span data-contrast=\"auto\"> pokazalo je da vje\u017ebanje i fizi\u010dka aktivnost pove\u0107avaju \u0161ansu za kreativno razmi\u0161ljanje, \u010dak i ako vje\u017eba\u0161 pola sata. Va\u017eno je da ti ono \u0161to radi\u0161 daje da se tvoj mozak odmori i da nije ometan (npr. dru\u0161tvenim mre\u017eama). Jo\u0161 jedno <\/span><a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/26372937\/\"><span data-contrast=\"none\">istra\u017eivanje<\/span><\/a><span data-contrast=\"auto\"> pokazalo je da ako radimo ne\u0161to nevezano za problem, \u0161to je relativno stimuliraju\u0107e, mo\u017eemo se vratiti na problem s vi\u0161e originalnih ideja nego prije. To istra\u017eivanje obja\u0161njava za\u0161to nam toliko ideja dolazi pod tu\u0161em: aktivnost mora biti dovoljno stimuliraju\u0107a da na\u0161 mozak ne radi aktivno na problemu, ali ne smije biti prevelika distrakcija jer onda na\u0161 mozak ne mo\u017ee raditi na problemu u pozadini.\u00a0<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">Dosa\u0111uj se<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">U dana\u0161njem dru\u0161tvu dosada se \u010desto prikazuje kao lo\u0161a pojava koja treba biti \u0161to rje\u0111a. To smo ve\u0107inom uspjeli pomo\u0107u dru\u0161tvenih mre\u017ea i interneta, ali to nije dobro za na\u0161u kreativnost. Kada nam je dosadno, na\u0161 mozak po\u010dne razmi\u0161ljati o raznim nepovezanim, \u0161to nekada dovodi do mnogo razli\u010ditih, ideja. Dosada nas tjera da budemo sami sa svojim mislima i da razmi\u0161ljamo o stvarima o kojima ina\u010de ne bismo.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">Slu\u0161aj glazbu<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">Slu\u0161anje glazbe mo\u017ee pomo\u0107i da budemo vi\u0161e usredoto\u010deni i kreativni. Glazba nas tako\u0111er smiruje i pobolj\u0161ava nam raspolo\u017eenje. Naravno, razli\u010dite vrste glazbe imaju razli\u010dite efekte. Iako glazba s naglim promjenama ritma ili rije\u010dima mo\u017ee odvra\u0107ati pa\u017enju, ambijentalna glazba mo\u017ee promovirati kreativno razmi\u0161ljanje i pomo\u0107i nam da se fokusiramo. Postoje razli\u010diti \u017eanrovi glazbe i svatko ima svoj ukus, ali neke od najboljih vrsta glazbe za rad i kreativnost su klasi\u010dna, elektroni\u010dka, \u010dak i glazba iz videoigara (<\/span><i><span data-contrast=\"auto\">soundtracks<\/span><\/i><span data-contrast=\"auto\">). Glazba mo\u017ee pomo\u0107i da se usredoto\u010dimo, ali to naravno ne vrijedi za sve nas. Ako ti vi\u0161e odgovara ti\u0161ina, i to je u redu. Samo radi ono \u0161to ti najvi\u0161e odgovara.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><b><span data-contrast=\"auto\">RADI ONO \u0160TO VOLI\u0160<\/span><\/b><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p><span data-contrast=\"auto\">I za kraj, naravno, najva\u017enije\u00a0 \u2013 radi ono \u0161to voli\u0161 i \u0161to te zabavlja. Iz ankete smo saznali da svatko ima svoj na\u010din izra\u017eavanja kreativnosti. To ne mora biti jedna aktivnost \u2013 mo\u017ee\u0161 se baviti raznim stvarima, od glazbe, sporta, matematike i fizike, fotografije, pisanja\u2026 Mogu\u0107nosti su stvarno neograni\u010dene i vrijedi ih istra\u017eiti. Kreativnost se ne mo\u017ee prisiliti, to je vje\u0161tina koja se postupno razvija dok se bavi\u0161 ne\u010dim kreativnim. Jedna kreativna aktivnost poma\u017ee u raznim drugim nepovezanim podru\u010djima u kojima je kreativnost korisna pa je vrijedi razvijati. Nakon \u0161to ovo pro\u010dita\u0161, po\u010dni raditi ne\u0161to kreativno, bilo to s liste kreativnosti ili ne\u0161to potpuno drugo. Po\u010dni onaj projekt koji odga\u0111a\u0161 ve\u0107 dugo. Ili, ako ne, po\u010dni novi i vidi gdje \u0107e te odvesti. Primjeni ne\u0161to iz ovog \u010dlanka i otkrij poma\u017ee li ti to da bude\u0161 kreativnija osoba.<\/span><span data-ccp-props=\"{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:160,&quot;335559740&quot;:259}\">\u00a0<\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tekst: Gabriel \u010cajsa, 3. F<\/p>\n<p>Naslovna fotografija: <a href=\"https:\/\/unsplash.com\/@sharonmccutcheon?utm_source=unsplash&amp;utm_medium=referral&amp;utm_content=creditCopyText\">Alexander Grey<\/a> na <a href=\"https:\/\/unsplash.com\/photos\/TZZwC_xsClY?utm_source=unsplash&amp;utm_medium=referral&amp;utm_content=creditCopyText\">Unsplash<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kreativnost je ne\u0161to \u0161to ne mo\u017eemo lako odrediti, ali svi intuitivno znamo \u0161to je. Ima \u0161iroke primjene u svemu \u0161to radimo i korisna je vje\u0161tina za samoizra\u017eavanje. Kako bismo saznali \u0161to na\u0161i u\u010denici misle o kreativnosti, proveli smo anketu o primjenama kreativnosti u \u0161kolskom sustavu i kreativnom izra\u017eavanju. Ispitano je ukupno 106 u\u010denika prvog, drugog i tre\u0107eg razreda. Od njih 106, 16 se kreativno izra\u017eava pisanjem, 34 sportom, 38 glazbom ili likovnom umjetno\u0161\u0107u, 44 raznim STEM podru\u010djima, a najvi\u0161e, 47, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3402,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[44],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3350"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3350"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3350\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3498,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3350\/revisions\/3498"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}