{"id":3262,"date":"2023-03-01T09:06:15","date_gmt":"2023-03-01T09:06:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3262"},"modified":"2023-07-06T09:08:49","modified_gmt":"2023-07-06T09:08:49","slug":"2-31","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=3262","title":{"rendered":"\u017divot i djelo Alana Turinga"},"content":{"rendered":"

Alan Turing bio je briljantni britanski matemati\u010dar koji je najpoznatiji po tome \u0161to je preuzeo vode\u0107u ulogu u razbijanju nacisti\u010dkih \u0161ifri tijekom Drugog svjetskog rata. U svojem radu iz 1936. dokazao je da ne mo\u017ee postojati nikakva univerzalna algoritamska metoda odre\u0111ivanja istine u matematici i da \u0107e matematika uvijek sadr\u017eavati neodlu\u010dne<\/span> tvrdnje. Njegov je rad op\u0107epriznat kao temeljno istra\u017eivanje ra\u010dunalne znanosti i po\u010detak umjetne inteligencije.\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

No koja je pri\u010da iza ovoga genijalnog \u010dovjeka? Alan Mathison Turing ro\u0111en je 23. lipnja 1912. u Maida Valeu u Engleskoj. Alanovi roditelji upoznali su se i vjen\u010dali u Indiji. Njegov otac, Julius Mathison Turing, bio je britanski \u010dlan Indijske dr\u017eavne slu\u017ebe, a Alanova majka, Ethel Sara Stoney, bila je k\u0107i glavnog in\u017eenjera madra\u0161kih (dana\u0161nji grad Chennai) \u017eeljeznica. Kada je Alan imao otprilike jednu godinu, njegova se majka pridru\u017eila svojem mu\u017eu u Indiji, ostavljaju\u0107i Alana u Engleskoj s prijateljima i obitelji. Kao dijete pokazivao je znakove visoke inteligencije, jako ga je brzo po\u010deo zanimati \u0161ah te je osvojio ve\u0107inu \u0161ahovskih turnira u regiji.\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

S 13 godina Turing po\u010dinje poha\u0111ati poznatu \u0161kolu <\/span>Sherborne<\/span><\/i>, gdje su ga posebno zanimale matematika i znanost. Volio je i kemiju, osobito eksperimentalni dio, ali se u\u010ditelju nije uvijek svidio njegov na\u010din izvo\u0111enja zbog \u010dega su ga \u010desto kritizirali. Imao je i vrlo ne\u010ditak rukopis (\u0161to su mu profesori zamjerali), a i mu\u010dio se s engleskim jezikom. Ipak, najvi\u0161e od svega volio je matematiku. Nije bio odu\u0161evljen na koji su na\u010din njegovi u\u010ditelji pou\u010davali matematiku, pa je dolazio do rje\u0161enja problema koriste\u0107i se vlastitim inovativnim metodama. Dok je bio u Sherborneu, Turing je osvojio gotovo sve mogu\u0107e nagrade za matematiku.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Doga\u0111aj koji je uvelike utjecao na Turinga bio je blisko prijateljstvo s Christopherom Morcomom, ne\u0161to starijim u\u010denikom iste \u0161kole. Njih dvojica zajedno su radili na znanstvenim projektima, igrali \u0161ah i dru\u017eili se. Prvi put mladi je Alan uspio prona\u0107i srodnu du\u0161u, nekoga s kim bi mogao podijeliti svoje misli i ideje. Na\u017ealost, Morcom iznenada umire po\u010detkom 1930. godine. Ovo iskustvo, koliko god bilo potresno, ujedno postaje i velika motivacija za Alana. Nakon Sherbornea, upisuje <\/span>King’s College<\/span><\/i> Sveu\u010dili\u0161te na Cambridgeu gdje studira do 1934. godine. Dvije godine nakon toga objavljuje rad <\/span>On Computable Numbers, with an application to the Entscheidungsproblem<\/span><\/i> u kojem predstavlja apstraktni stroj koji se sada naziva <\/span>Turingov stroj<\/span><\/i>. Stroj ra\u0161\u010dlanjuje postupak ra\u010dunanja na vrlo jednostavne elementarne operacije te zbog toga mo\u017ee biti prilago\u0111en simuliranju logike bilo kojeg ra\u010dunalnog algoritma. <\/span>Turingov stroj<\/span><\/i> predstavio je moderno ra\u010dunalo prije nego \u0161to je njegova konstrukcija uop\u0107e bila mogu\u0107a. Turing je doktorirao na Sveu\u010dili\u0161tu Princeton 1938. godine.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Tijekom Drugog svjetskog rata Turing se okre\u0107e razbijanju kodova, posebice njema\u010dkih \u0161ifri i postaje jedan od vode\u0107ih kriptografa u Bletchleyju. Zahvaljuju\u0107i njegovu radu dolazi do velikog napretka u podru\u010dju kriptoanalize, uklju\u010duju\u0107i izradu elektromehani\u010dkog ure\u0111aja koji se koristio za de\u0161ifriranje kriptiranih signala njema\u010dke Enigme, ure\u0111aja za \u0161ifriranje kojim su se Nijemci koristili za kodiranje vojno-strate\u0161kih poruka tijekom Drugog svjetskog rata. Enigme do tada nitko nije uspio de\u0161ifrirati, ali to je bio poseban tip izazova u kojem je Turing u\u017eivao. Svojim radom na dekodiranju Enigme doveo je britansku vojsku i saveznike do velikog takti\u010dkog napretka u mnogim klju\u010dnim sukobima, uklju\u010duju\u0107i Bitku za Atlantik. Mnogi povjesni\u010dari smatraju da je svojim radom rat skratio za barem dvije godine.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Turing se nakon rata vratio u Cambridge gdje je dizajnirao <\/span>Automatic Computing Engine<\/span><\/i> (ACE), jedan od prvih ra\u010dunala s \u201epohranjenim\u201c programom. Ondje razvija interes i za neurologiju i fiziologiju.\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Imao je interese i izvan akademskog svijeta. Nakon zavr\u0161etka rata ozbiljno se bavio atletikom. Bio je \u010dlan kluba <\/span>Walton Athletic<\/span><\/i> te je osvojio prvenstvo na 3 milje i 10 milja u rekordnom vremenu.\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a Turing je zbog svojih homoseksualnih sklonosti uhi\u0107en i optu\u017een. Bio je prisiljen birati izme\u0111u uvjetne kazne, koja je uklju\u010divala hormonsku terapiju za smanjenje libida, ili do\u017eivotnog zatvora. Odabrao je hormone te se podvrgnuo kemijskoj kastraciji injekcijama \u0161to ga je na kraju u\u010dinilo impotentnim. Zbog svega toga Turing je 7. lipnja 1954. godine po\u010dinio samoubojstvo.\u00a0<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

Unato\u010d svim svojim postignu\u0107ima, nikada nije u potpunosti bio priznat u svojoj domovini tijekom \u017eivota. Razlog tome bio je \u0161to je velik dio njegova rada bio pokriven Zakonom o slu\u017ebenim tajnama. Tek 2013. godine, gotovo 60 godina nakon \u0161to je po\u010dinio samoubojstvo, kraljica Elizabeta II pomilovala je Alana Turinga, a tri godine kasnije, 20. listopada 2016. g., britanska vlada objavila je <\/span>Turingov zakon<\/span><\/i> za postumno pomilovanje tisu\u0107a mu\u0161karaca koji su osu\u0111eni za homoseksualne radnje koju su se tada smatrale zlo\u010dinom.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Tekst: van Pavin, 3. E<\/span><\/p>\n

Naslovna fotografija: Dino Brki\u0107, 2. C<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Alan Turing bio je briljantni britanski matemati\u010dar koji je najpoznatiji po tome \u0161to je preuzeo vode\u0107u ulogu u razbijanju nacisti\u010dkih \u0161ifri tijekom Drugog svjetskog rata. U svojem radu iz 1936. dokazao je da ne mo\u017ee postojati nikakva univerzalna algoritamska metoda odre\u0111ivanja istine u matematici i da \u0107e matematika uvijek sadr\u017eavati neodlu\u010dne tvrdnje. Njegov je rad op\u0107epriznat kao temeljno istra\u017eivanje ra\u010dunalne znanosti i po\u010detak umjetne inteligencije.\u00a0\u00a0 No koja je pri\u010da iza ovoga genijalnog \u010dovjeka? Alan Mathison Turing ro\u0111en je 23. lipnja […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3346,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[44],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3262"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3262"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3262\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3504,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3262\/revisions\/3504"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3346"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3262"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}