E\u017dS se sastoji od primarnih intrinzi\u010dnih aferentnih neurona (IPAN na engl.), interneurona i motornih neurona. IPAN neuroni prenose signale iz organa probavnog sustava do sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava, tj. stra\u017enjeg roga kralje\u017eni\u010dne mo\u017edine. Signali prenose informacije o kemijskom sastavu produkata probave u crijevima, o tome koliko su glatki mi\u0161i\u0107i kontrahirani i koliko su krvne \u017eile prokrvljene. U kralje\u017eni\u010dnoj mo\u017edani interneuroni \u010dine poveznicu izme\u0111u aferentnih (IPAN) i eferentnih (motornih) neurona te omogu\u0107avaju refleksnu kontrolu probavnog sustava. Motorni \u0107e neuroni regulirati kontrakciju ili opu\u0161tanje glatkih mi\u0161i\u0107a i prokrvljenost krvnih \u017eila kao odgovor na signale koje prenose aferentna vlakna. <\/p>\n\n\n\n
Izravnu poveznicu izme\u0111u na\u0161eg probavnog sustava i mozga \u010dini vagus, \u201e\u017eivac lutalica\u201c, koji je uklju\u010den u evolucijski postojan \u201efight or flight\u201c mehanizam. U stresnim situacijama, kao na primjer kod pisanja va\u017enog ispita, usporava se probava kako bismo sa\u010duvali energiju i mogli je usmjeriti na ispit. Izravna komunikacija E\u017dS-a i mozga\u202f odvija se i hranom. Kada jedemo hranu bogatu mastima i \u0161e\u0107erima dolazi do lu\u010denja dopamina zbog kojeg i dalje \u017eelimo jesti takvu hranu. Naime, mikroorganizmi koji \u010dine na\u0161u crijevnu floru, proizvode 50% dopamina koji nalazimo u ljudskom tijelu i 90% serotonina; to su 2 neuroprijenosnika koji povoljno utje\u010du na na\u0161e raspolo\u017eenje. <\/p>\n\n\n\n
Sindrom iritabilnog crijeva (IBD na engl.) primjer je vrlo te\u0161ke bolesti probavnog sustava. Glavni simptomi su kroni\u010dna bol u trbuhu i poreme\u0107eno pra\u017enjenje crijeva. Gr\u010devi raznih intenizeta boli pojavljuju se kada se prazne crijeva i pogor\u0161avaju se emocionalnim stresom i za vrijeme obroka. Za lije\u010denje se u po\u010detku preporu\u010duje promjena prehrane izbjegavanjem hrane koja uzrokuje nadutost i plinove, a kasnije se mogu koristiti protuupalni i imunosupresivni lijekovi. Zbog emocionalnog stresa i \u010destih promjena raspolo\u017eenja koji su tako\u0111er simptomi IBD-a, kod nekih pacijenata dolazi do pove\u0107ane predispozicije za razvoj anksioznosti ili depresije. Zbog toga se i antidepresivi koriste u lije\u010denju IBD-a kako bi smanjili psiholo\u0161ke simptome, ali i pozitivno utjecali na \u017eiv\u010dane stanice crijeva.\u202fIako postoje brojni na\u010dini lije\u010denja sindroma iritabilnog crijeva, pravi uzrok sindroma jo\u0161 je uvijek nepoznat. Jedna od teorija pretpostavlja da je uzrok povezan sa \u017eiv\u010danim vlaknima u crijevima koja su preosjetljiva na normalne podra\u017eaje, a druga teorija da sindrom nastaje zbog abnormalnih kontrakcija crijeva. Povezanost \u017eiv\u010danog sustava crijeva i mozga je vidljiva iz potencijalnih uzroka sindroma kao i simptoma i metoda lije\u010denja. <\/p>\n\n\n\n
Razumijevanje povezanosti mozga i na\u0161eg probavnog sustava va\u017ean je jer pru\u017ea nove mogu\u0107nosti u lije\u010denju i u pobolj\u0161anju zdravlja obaju sustava te nam omogu\u0107ava daljnja istra\u017eivanja u ovom podru\u010dju. <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Petra Bolt i Ridvan Ku\u010duk, 4.M, 2019.\/2020.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Literatura:\u202f <\/p>\n\n\n\n AsapSCIENCE, What If You Had A Second Brain?: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=T3Ftj5E90tY&list=WL&index=24<\/a><\/p>\n\n\n\n Cleveland Clinic. Gut-Brain Connection: https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/treatments\/16358-gut-brain-connection<\/a><\/p>\n\n\n\n Doc. dr. sc. Gorana Trgo, dr. med. Pliva zdravlje. (2018.) Simptomi i lije\u010denje sindroma iritabilnog crijeva: https:\/\/www.plivazdravlje.hr\/aktualno\/clanak\/31708\/Simptomi-i-lijecenje-sindroma-iritabilnog-crijeva.html<\/a><\/p>\n\n\n\n Johns Hopkins Medicine. The Brain-Gut Connection: https:\/\/www.hopkinsmedicine.org\/health\/wellness-and-prevention\/the-brain-gut-connection<\/a> <\/p>\n\n\n\n Mayo Clinic. Inflammatory bowel disease (IBD): https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/inflammatory-bowel-disease\/diagnosis-treatment\/drc-20353320<\/a> <\/p>\n\n\n\n Orlando. Mozak-crijeva: http:\/\/www.poliklinika-orlando.hr\/mozak-crijeva\/<\/a><\/p>\n\n\n\n Youthministryinitiative. Enteri\u010dki \u017eiv\u010dani sustav: dijelovi i funkcije: https:\/\/hr.youthministryinitiative.org\/enteric-nervous-system-parts-and-functions-191<\/a> <\/p>\n\n\n\n Fotografija: https:\/\/www.mdpi.com\/1422-0067\/21\/20\/7551<\/a> <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Lektura: Paulina \u0160ebeli\u0107, 4.D<\/p>\n\n\n\n Naslovna fotografija: That’s Her Business<\/a> na Unsplash<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na\u0161 probavni sustav sadr\u017ei vrlo razvijenu mre\u017eu neurona koju nazivamo enteri\u010dki \u017eiv\u010dani sustav (E\u017dS). E\u017dS se sastoji od otprilike 500 milijuna \u017eiv\u010danih stanica, \u0161to je 5 puta vi\u0161e nego broj \u017eiv\u010danih stanica u kralje\u017eni\u010dnoj mo\u017edini, zato nije iznena\u0111uju\u0107e da upravo crijeva nazivamo na\u0161im drugim mozgom.\u202f\u202f E\u017dS je dio autonomnog \u017eiv\u010danog sustava koji samostalno kontrolira funkciju probavnog sustava kontroliraju\u0107i peristaltiku crijeva, izlu\u010divanje \u017elijezda, nabiranje sluznice, imunitet i upalne procese.\u202f Dijelimo ga na dva spleta \u2013 plexus submucosus (Meissner) i plexus myentericus (Auerbach) koji su me\u0111usobno povezani. Plexus submucosus se nalazi u submukoznom sloju crijevne stijenke te inervira mi\u0161i\u0107e i \u017elijezde submukoze \u0161to uzrokuje nabiranje sluznice […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2780,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2731"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2731"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2731\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2918,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2731\/revisions\/2918"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2780"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Gut-Brain_Axis-1024x773.png\")
<\/figure>\n\n\n\n