{"id":2719,"date":"2022-02-14T14:48:50","date_gmt":"2022-02-14T14:48:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=2719"},"modified":"2022-02-14T14:57:16","modified_gmt":"2022-02-14T14:57:16","slug":"konformizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mioc.hr\/mmc\/?p=2719","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje konformizma: eksperiment Solomona Ascha"},"content":{"rendered":"\n

Konformizam je socijalni fenomen u kojemu pojedinci mijenjaju stav i pona\u0161anje u odnosu na stavove i pona\u0161anje grupe. Ljudi se prilago\u0111avaju grupi jer ih na to tjera dru\u0161tveni pritisak, kako bi bili dio ve\u0107e skupine.<\/p>\n\n\n\n

Solomon Asch bio je poljsko-njema\u010dki psiholog koji je istra\u017eivao mnoga podru\u010dja socijalne psihologije pa tako i konformizam. Htio je istra\u017eiti koliko \u0107e socijalni pritisak djelovati na pojedina\u010dnu osobu i njezine postupke. Po\u0161to je kritizirao prija\u0161nji autokineti\u010dki eksperiment Muzafera Sherifa u kojem nije bilo to\u010dnoga odgovora, odlu\u010dio je osmisliti svoj eksperiment. Danas se taj pokus smatra jednim od klasi\u010dnih u socijalnoj psihologiji.<\/p>\n\n\n\n

Asch je testirao 50 studenata testom koji je predstavio kao \u201etest vida\u201c. Trebalo je odgovoriti koja crta na desnoj strani po duljini odgovara crti na lijevoj. Svakog je sudionika pojedina\u010dno stavio u sobu sa sedam \u201eglumaca\u201c koji su se unaprijed bili dogovorili \u0161to \u0107e re\u0107i. Sudionik nije znao ni\u0161ta o tome te je mislio da su i oni, ba\u0161 kao i on sam, samo sudionici u istra\u017eivanju. Svatko je naglas morao re\u0107i odgovor za koji misli da je to\u010dan. Pravi sudionik bio je posljednji u redu kako bi mogao \u010duti \u0161to su svi ostali prije njega rekli. Bilo je 18 proba; u njih 12 glumci su namjerno dali pogre\u0161an odgovor. Tako\u0111er su postojale kontrolne skupine u kojima je sudjelovao samo pravi sudionik, bez glumaca.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Slika 1: primjer uspore\u0111ivanja linija iz eksperimenta (u ovom slu\u010daju to\u010dan odgovor je C)<\/em><\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Asch je izmjerio koliko su puta sudionici dali o\u010dito pogre\u0161an odgovor. U prosjeku, 32% sudionika dalo je pogre\u0161an odgovor zajedno s ve\u0107inom. 75% sudionika dalo je pogre\u0161an odgovor barem jednom, dok 25% nikada nije dalo pogre\u0161an odgovor. U kontrolnoj skupini, bez socijalnog pritiska ostalih (glumaca), manje od 1% dalo je pogre\u0161an odgovor.<\/p>\n\n\n\n

Kada su sudionike pitali za\u0161to su dali pogre\u0161an odgovor, ve\u0107ina je odgovorila da nisu mislili da je odgovor ostalih to\u010dan, nego da su rekli pogre\u0161an odgovor kako im se ostali ne bi podrugivali i mislili da su \u010dudni. Nekoliko ih je smatralo da su odgovori grupe to\u010dni. Iz toga mo\u017eemo zaklju\u010diti da postoje dva razloga za\u0161to se ljudi prilago\u0111avaju skupini. Prvi je \u0161to se \u017eele uklopiti u skupinu ljudi, \u0161to se jo\u0161 naziva normativnim utjecajem; drugi je \u0161to smatraju da drugi imaju vi\u0161e informacija nego oni, \u0161to se naziva informacijskim utjecajem.<\/p>\n\n\n\n

Mislim da je ovaj eksperiment zanimljiv jer pokazuje koliko zapravo na\u0161i postupci i mi\u0161ljenje ovise o drugima. Ljudi ih mijenjaju kako bi se lak\u0161e uklopili u cjelinu. To mo\u017ee imati negativne posljedice, ako se priklanjaju svjetonazorima jedne ili druge skupine ljudi, \u0161to dovodi do polarizacije dru\u0161tva. Poseban je primjer dana\u0161nje dru\u0161tvo u vezi pandemije Covida-19. Rijetki \u0107e sami istra\u017eiti ne\u0161to vi\u0161e o toj temi, ve\u0107ina \u0107e vjerovati popularnim medijima ili nekoj skupini ljudi a da ne propitkuje informacije koje dobije, nego im slijepo vjeruje. Pojavljuje se sve ve\u0107a raspodjela dru\u0161tva na vi\u0161e skupina (kao npr. na one koji su za cijepljenje i koji su protiv, za maske i protiv). Problem je u tome \u0161to ljudi prihva\u0107aju uvjerenja drugih bez obzira na kvalitetu tih uvjerenja (bila ona dobra ili lo\u0161a). Me\u0111utim, konformizam ne mora nu\u017eno uvijek biti lo\u0161 jer mo\u017ee potaknuti ljude na bolje odluke. Konformizam je neizbje\u017ean jer su ljudi socijalna bi\u0107a te smatram da u je u nekim slu\u010dajevima neutralan, na primjer, u malim svakodnevnim stvarima kao \u0161to je razgovor o osobnim preferencijama ili sli\u010dno. Nikada ga ne mo\u017eemo potpuno izbje\u0107i, ali trebali bismo se usredoto\u010diti na slu\u010dajeve u kojima je \u0161tetan. Nekada ima i pozitivan u\u010dinak jer mo\u017ee natjerati osobu na bolje postupke (npr. ako se netko dru\u017ei s ljudima koji volontiraju, to mo\u017ee potaknuti i tu osobu da volontira i poma\u017ee drugima). Iako konformizam ima i dobre strane, jer mislim da bi se ljudi trebali u\u010diti jedni od drugih dobrim navikama, ima i potencijala biti \u0161tetan. Uvijek bismo trebali biti oprezni koje stavove preuzimamo. Mislim da bi se svi nekada trebali zapitati \u0161to bi u\u010dinili da nema nikoga u blizini.<\/p>\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.simplypsychology.org\/asch-conformity.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n