Hrvatski dizajn 20. stoljeća

Naglom urbanizacijom i industrijalizacijom Hrvatske sredinom 20. stoljeća pojavila se potreba za dizajnom. Pojam i zanimanje dizajner relativno je novo na našem području, a u prošlome se stoljeću dizajn smatrao industrijskim oblikovanjem ili primijenjenom umjetnošću te su neke tvornice zapošljavale industrijske estetičare. 

Bernardo Bernardi (1921. – 1985.) jedan je od najutjecajnijih hrvatskih dizajnera. Nakon završetka Odjela za arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu proveo je mnogo vremena putujući u Pariz, SAD i skandinavske države čiji ga je dizajn posebno inspirirao. Povratkom u Hrvatsku počinje primjenjivati stečeno znanje i trendove iz sjevernih i naprednijih država te prema njihovu uzoru dizajnira stolce Moše (slika 1), Bernardo (slika 2) i Rilke (slika 3). 

Ivan Picelj (1924. – 2011.) hrvatski je slikar, dizajner i grafičar poznat po svome apstraktnom i geometrijskom stilu. Nakon suradnje s drugim hrvatskim dizajnerima na uređenju jugoslavenskih paviljona za izložbe u raznim europskim gradovima, osniva Studij za industrijsko oblikovanje te likovnu grupu EXAT 51 koji su označili preokret u hrvatskome dizajnu. Nekoliko godina kasnije sudjeluje u međunarodnom pokretu Nove tendencije. Tijekom toga vremena istražuje vizualnu percepciju, matematiku, geometriju te tako počinje stvarati grafike u duhu Op arta (hrv. optička umjetnost). Njegovi revolucionarni posteri odlično su privlačili pozornost te su imali veliku ulogu u aktiviranju društva (slike 4, 5 i 6).

Boris Ljubičić (rođen 1945.) hrvatski je dizajner poznat po promicanju hrvatskih kockica. Nakon diplomiranja slikarstva na Likovnoj akademiji u Zagrebu profesionalno se usavršava u raznim državama od Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske do Japana. Njegovo prvo značajno djelo bio je vizualni identitet osmih Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine za koje je dizajnirao znak koji je usvojen kao trajni simbol (slika 7). Tri bijela prstena uronjena u more bila su revolucionarna jer je Ljubičić koristio računalo za crtanje efekta mreškanja vode što se nije moglo rekreirati na papiru s običnim krivuljarima. U svojim kasnijim projektima pokušava stvoriti hrvatski vizualni identitet te provodi razne idejne projekte kao npr. Projekt cjelovitog vizualnog identiteta Republike Hrvatske (slika 8) u kojemu predlaže nove dizajne za zastavu te razne državne tvrtke. Velik broj njegovih dizajniranih znakova je prihvaćen, a najpoznatiji je znak Hrvatske radiotelevizije.  

Anica Kuhta Severin (rođena 1934.) hrvatska je dizajnerica poznata po svojim radovima u Jugokeramici. Nakon završetka Škole primjenjene umjetnosti u Zagrebu zapošljava se u Jugokeramici u Odjelu prototipa (Pogon porculana). Nakon desetak godina rada postaje i voditeljica tog odjela. Bavila se dizajnom domaćinskih i ugostiteljskih servisa te vaza i boca. Svojim jednostavnim i elegantnim dizajnima uspijeva uvesti umjetnost i raznolikost u industriju koja se brinula o zaradi te u kojoj nije bilo mjesta za eksperimentiranje u dizajnu. Njezina najpoznatija djela su servis za jelo i kavu Arena (slika 9) te vaze Votka (slika 10). 

 

Izvori:

• HRT. Moderna vremena: Oblikovanje u Hrvatskoj. [internet] <dostupno na: https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/moderna-vremena-0-11166753> [19. 5. 2024.]

• Suradnici Wikipedije. Bernardo Bernardi. [internet] <dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Bernardo_Bernardi> [19. 5. 2024.]

• slike 1-3: ERA. Bernardo Bernardi. [internet] <dostupno na: https://www.era.com.hr/bernardo-bernardi-hr/> [19. 5. 2024.]

• Suradnici Wikipedije. Ivan Picelj. [internet] <dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Picelj> [19. 5. 2024.]

• slike 4-6: Anja Picelj-Kosak. Ivan Picelj. [internet] <dostupno na: https://picelj.com/gallery/posters/> [19. 5. 2024.]

• Suradnici Wikipedije. Boris Ljubičić. [internet] <dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Boris_Ljubičić> [19. 5. 2024.]

• slika 7: Mreža dizajnerskog sjećanja. Glavni plakat za 8. Mediteranske ige u Splitu 1979. [internet] <dostupno na: https://mrezadizajna.com/katalog/glavni-plakat-za-8-mediteranske-igre-u-splitu-1979> [19. 5. 2024.]

• slika 8: Mreža dizajnerskog sjećanja. Projekt cjelovitog vizualnog identiteta Republike Hrvatske. [internet] <dostupno na: https://mrezadizajna.com/katalog/projekt-cjelovitog-vizualnog-identiteta-republike-hrvatske> [19. 5. 2024.]

• Mreža dizajnerskog sjećanja. Anica Kuhta Severin. [internet] <dostupno na: https://mrezadizajna.com/autor/anica-kuhta-severin> [19. 5. 2024.]

• slika 9: Mreža dizajnerskog sjećanja. Servis za jelo i kavu „Arena“. [internet] <dostupno na: https://mrezadizajna.com/katalog/servis-za-jelo-i-kavu-arena> [19. 5. 2024.]

• slika 10: Mreža dizajnerskog sjećanja. Vaze „Votka“. [internet] <dostupno na: https://mrezadizajna.com/katalog/vaze-votka> [19. 5. 2024.]

 

Tekst: Iva Lovrić, 3.C

Naslovna fotografija: Slika 10