Danas se sve više govori o ženama u STEM-u, ipak, zapitajte se koliko slavnih znanstvenica možete imenovati. Na početku ovo zvuči kao lagano pitanje, ali mnogi će među nama uspjeti imenovati jednu ili dvije žene i onda odustati. Doprinosi žena u znanosti nepravedno su neprepoznati i važniji nego što mislimo. Mnoge žene su tijekom povijesti usprkos očekivanjima društva dokazale svoju sposobnost i inteligenciju te su svojim znanjem i stručnošću pomogle boljem razumijevanju svijeta. U ovom članku istaknut ćemo neke, u javnosti manje poznate, znanstvenice koje su, iako u svoje vrijeme neprepoznate, svojim otkrićima i idejama promijenile tijek povijesti.
Maria Sibylla Merian – insektologinja
Rođena 1647. godine u Frankfurtu na Majni, Maria je od malena gajila interes za kukce. Odrasla je okružena umjetnicima koji su je podučavali slikanju i crtanju. Spojivši svoje dvije strasti, proučavanje kukaca i slikanje, postala je jedna od najvažnijih znanstvenih ilustratora u povijesti. Godine 1679. u svojem znanstvenom djelu o gusjenicama prva je detaljno opisala proces metamorfoze. Svaki je stadij metamorfoze opisala detaljno, tekstom i preciznom znanstvenom ilustracijom. Za razliku od svojih suvremenika, koji su uglavnom promatrali samo mrtve kukce u staklenim izlošcima, Maria je proučavala žive primjerke što joj je omogućilo mnogo bolji uvid u unutarnji svijet kukaca. S 52 godine uputila se u prašume Južne Amerike gdje je proučavala tamošnje biljke, insekte i ostale životinje. Objavljena 1705. godine, knjiga Metamorfoze surinamskih insekata najvažnije je djelo Marijine karijere. U njoj su prvi put opisani i zabilježeni mnogi južnoamerički insekti te sadrži više od 60 znanstvenih ilustracija. Knjiga je postala prava senzacija te se tiskala širom Europe. Nakon Marijine smrti 1717. godine, njezine slike otkupio je tadašnji ruski car Petar I.
Mary Anning – paleontologinja
Rođena 1799. godine u siromašnoj obitelji u malom naselju na južnoj obali Engleske, Mary je svoje djetinjstvo provela s bratom lutajući plažom i iskapajući fosile. Prodaja fosila bila je obiteljski posao, a najčešći kupci bili su bogati turisti, akademici i kolekcionari. S navršenih 12 godina iskopala je prvi cjeloviti kostur ihtiosaura u povijesti. Godine 1824. otkrila je kostur do tada nepoznate vrste plesiosaura, morskog gmaza iz razdoblja mezozoika. To otkriće zainteresiralo je mnoge tadašnje slavne znanstvenike te je vrijednost paleontoloških otkrića njezine obitelji napokon prepoznata. Samostalno je učila anatomiju, paleontologiju i metode znanstvene ilustracije te je postala samouki stručnjak za fosile. Nažalost, mnogi kolekcionari, koji su od nje kupovali fosili, sebi su prisvojili zasluge za otkriće, a njoj nije bilo dopušteno samostalno objavljivanje.
Nettie Stevens – genetičarka
Nettie Stevens rođena je 1861. godine u američkoj državi Vermontu. Kao mlada djevojka briljirala je u prirodnim znanostima te je studirala na mnogim prestižnim sveučilištima, uključujući Stanford. Najviše ju je zanimala citologija, grana biologije koja se bavi stanicama. Nakon eksperimenata s ličinkama kukca žutog brašnara (Tenebrio molitor), ustanovila je da su određena dva kromosoma X i Y odgovorni za spol ličinke. To je bio veliki napredak u genetici jer, uz to što je prvi otkriveni primjer kromosoma odgovornih za spol jedinke, također je i prva veza između kromosoma i nasljednih svojstava koja će se u sljedećim desetljećima mnogo više istraživati.
Alice Ball – kemičarka
Alice Augusta Ball rođena je 1892. godine dobrostojećoj obitelji u Seattleu. Smatra se prvom ženom i prvom osobom afroameričkog podrijetla koja je diplomirala na havajskom fakultetu. Na istom je fakultetu postala profesorica kemije. Poznata je zbog liječenja gube. Naime, u to doba znalo se kako je ulje drva chaulmoogre, biljke često korištene u tradicionalnoj indijskoj i kineskoj medicini, moguće koristiti u liječenju simptoma gube. Jedino što nije bilo poznato kako ulje treba pripremiti i unijeti u tijelo. Samo mazanje ulja na kožu nije bilo korisno, a davanje u obliku injekcija moglo je izazvati bolne reakcije. Alice Ball shvatila je da, ako izolira etilne estere u ulju te dobiveni prepravak pomiješa s vodom, može dobiti efektivnu injekciju bez neugodnih nuspojava. Nažalost, ubrzo nakon svoga otkrića, Alice je s 24 navršene godine preminula u laboratorijskoj nesreći kada je udahnula plin klora. Nakon njezine smrti kolega Arthur Dean preuzeo je zasluge za njezin rad te čak nazvao taj način pripremanja ulja chaulmoogre po sebi – Arthur Dean metoda. Tek šest godina nakon svoje smrti dobila je zasluge za to djelo te je metoda liječenja gube preimenovana u metodu Alice Ball.
Grace Hopper – programerka
Grace Hopper rođena je 1906. godine u New Yorku. Diplomirala je s Yalea te se nakon nekoliko godina predavanja matematike na Fakultetu Vassar pridružila američkoj mornarici gdje je postala admiralka. Bila je glavna programerka na projektu UNIVAC I. koji se smatra jednim od prvih komercijalnih računala. Za razliku od ENIAC-a, računala koje je izašlo 6 godina prije i zauzimalo gotovo cijelu prostoriju, UNIVAC je bio mnogo kompaktniji te je težeći gotovo 8 kilograma zauzimao volumen današnje školske klupe. To je predstavljalo veliki korak u razvoju računarstva. Još veći korak predstavljao je prvi compiler Flow-Matic koji je, sa svojim timom u 1957. godini, osmislila i dizajnirala za kompaniju Sperry Rand. To je otkriće inspiriralo razvoj COBOL-a, najpopularnijeg i najutjecajnijeg programskog jezika druge polovice 20. stoljeća. Za COBOL je Grace Hopper dizajnirala i mnoge druge compilere.
Istaknute žene potječu s područja Sjeverne Amerike i zapadne Europe, no ako mislite da na našim područjima nije bilo briljantnih znanstvenica, varate se. U nastavku su istaknute dvije stručnjakinje čija su otkrića iznimno važna za razvoj znanosti i medicine u Hrvatskoj.
Lidija Colombo – fizičarka
Lidija Colombo rođena je 1922. godine u naselju Siveriću ispod planine Promine. Diplomirala je i doktorirala na PMF-u što je čini prvom hrvatskom doktoricom fizike. Osnovala je Laboratorij za molekulsku fiziku, prvi u Hrvatskoj, koji su posjećivali znanstvenici iz cijelog svijeta. Najveće joj je postignuće bila konstrukcija prvog hrvatskog lasera. Za svoj rad dobila je nagradu Nikola Tesla i nagradu Ruđer Bošković.
Štefanija Puretić – dermatologinja
Rođena u Međimurju, iste godine kao Lidija Colombo, Štefanija Puretić završila je medicinsku školu u Zagrebu te se zaposlila na pedijatrijskoj klinici svoje bivše škole. Primijetila je da, za razliku od zemalja zapadne Europe, pedijatrijska klinika u Zagrebu nema specijalizirani odjel za kožne bolesti – dermatologiju. Zbog toga je 1950. godine osnovala prvu dječju dermatologiju u jugoistočnoj Europi. S mužem Božidarom Puretićem otkrila je poseban genetski urođeni poremećaj kože koji je po njima nazvan Puretić sindrom. Za svoje otkriće dobila je nagradu Marie Curie kao i mnoga druga priznanja.
Sve su ove žene svojom upornošću, znanjem i kreativnim razmišljanjem nadvladale zapreke svoga vremena. Iako često neprepoznate i nedovoljno cijenjene, utjecaj njihovih otkrića nedvojbeno je promijenio tijek povijesti. Zato je važno da zapamtimo njihova imena i da im barem sada, u 21. stoljeću, odamo počast koju zaslužuju, a koju za vrijeme svoga života nisu dobile.
Izvori:
Ignotofsky, R. (2017) Žene u znanosti: 50 neustrašivih znanstvenica koje su promijenile svijet. Zagreb: Školska Knjiga.
Barat, T. (2019) Priče o neustrašivim hrvatskim ženama. Zagreb: Znanje.
Merian, Maria Sibylla (2007) Encyclopᴂdia Britannica, mrežno izdanje. [Encyclopᴂdia Britannica, Inc.] <dostupno na: https://www.britannica.com/biography/Maria-Sibylla-Merian> [30.3.2023.]
Anning, Mary (2007) Encyclopᴂdia Britannica, mrežno izdanje. [Encyclopᴂdia Britannica, Inc.] <dostupno na: https://www.britannica.com/biography/Mary-Anning> [26.3.2023.]
Stevens, Nettie (2007) Encyclopᴂdia Britannica, mrežno izdanje. [Encyclopᴂdia Britannica, Inc.] <dostupno na: https://www.britannica.com/biography/Nettie-Stevens> [21.3.2023.]
Hopper, Grace (2018) National Geographic. [NG Media] <dostupno na: https://www.nationalgeographic.com/science/article/alice-ball-leprosy-hansens-disease-hawaii-womens-history-science> [21.3.2023.]
Hopper, Grace (2007) Encyclopᴂdia Britannica, mrežno izdanje. [Encyclopᴂdia Britannica, Inc.] <dostupno na: https://www.britannica.com/biography/Grace-Hopper> [26.3.2023.]
Colombo, Lidija (2021) Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. [Leksikografski zavod Miroslav Krleža] <dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12270> [30.3.2023.]
Puretić, Božidar. (2021) Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. [Leksikografski zavod Miroslav Krleža] <dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51133> [30.3.2023.]
Tekst: Magdalena Helena Šalamon, 2. B
Fotografija: National Cancer Institute na Unsplash